{"id":9869,"date":"2011-06-19T18:49:05","date_gmt":"2011-06-19T16:49:05","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/06\/19\/mi-sami\/"},"modified":"2011-06-19T18:49:05","modified_gmt":"2011-06-19T16:49:05","slug":"mi-sami","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/mi-sami\/","title":{"rendered":"Mi sami"},"content":{"rendered":"

\"hb_suzo_copy\"Sje\u0107am se jedne propovijedi od prije nekoliko godina sa svete mise na Humcu. Mislim da je bila devetnica sv. Anti, pa se zato ne sje\u0107am tko je govorio, ali jedna mi se re\u010denica dobro urezala u sje\u0107anje. Glasila je otprilike ovako: \u00a0\u201eMi Hrvati, do\u0161li smo prije 13 stolje\u0107a na ova podru\u010dja, potisnuv\u0161i starosjedioce, i prihvativ\u0161i ovu zemlju kao svoju, branili smo je, ostali smo na njoj i sa\u010duvat \u0107emo je zauvijek\u2026\u201c.<\/p>\n

Zanimalo me, jesu li mo\u017eda i ti starosjedioci sli\u010dno razmi\u0161ljali, pa i u tom pogledu, koliko je sebi\u010dno prisvajati ne\u0161to svojim, \u0161to smo jednom dobili i \u0161to \u0107e ostati poslije nas. \u0160to je s onim zemljama koje smo napustili? Jesmo li se prije kleli da \u0107emo i njih \u010duvati? Naravno, nije apsolutno to\u010dno da su Hrvati do\u0161li tada i tad. Genetski je dokazano da tek manjim udjelom potje\u010demo od takozvanih prido\u0161lih Slavena, a ve\u0107im od starosjedioca, zvali ih mi Ilirima, Huritima, ili po nazivu tog genotipa – dinaroarijcima.. Ako smo kr\u0161\u0107ani, onda bi nam pripadnost Bogu i Crkvi trebala biti iznad etni\u010dke i nacionalne pripadnosti. Jedna je sveta i nepromjenjiva domovina, a to je Krist, iza toga dolazi obitelj, a na tre\u0107em je mjestu dom. I to je ona hijerarhija vrijednosti koja \u010dini \u010dovjekov identitet potpunim \u2013 Bog, obitelj, domovina.<\/p>\n

Hrvati Bosne i Hercegovine \u010ditav svijet naseli\u0161e sebe raseli\u0161e. Pogotovo naseli\u0161e prostore dana\u0161nje Republike Hrvatske. I sad je pitanje trebaju li osje\u0107ati tu dr\u017eavu kao svoju domovinu ili se vratiti tamo gdje su korijeni i poku\u0161ati promijeniti te\u0161ko stanje. \u010cinjenica je da su neki prostori izgubljeni u nepovrat. Neke ku\u0107e su sru\u0161ene, neka sela, neke regije, sve je to sada u rukama onih koji imaju neke druge zajedni\u010dke nazivnike. Bilo da govorimo o dalekoj pro\u0161losti i o prostorima iza Karpata ili o bliskoj pro\u0161losti i srednjoj Bosni i Bosanskoj Posavini gdje je Hrvata sve manje i manje.<\/p>\n

Gdje god da te \u017eivot nosi uvik mora\u0161 znati tko si. Mijenja se i identitet. Na primjer: umjesto uvik sada se ka\u017ee uvijek. Nije vi\u0161e biti Hrvat kao \u0161to je nekad bilo. Dukljanski Hrvati danas su Crnogorci. Velik broj bosanskih Hrvata prihvatio je islam i postao Bo\u0161njacima. Odre\u0111en broj vojvo\u0111anskih Hrvata izja\u0161njavaju se samo kao Bunjevci. Hercegova\u010dki Hrvati, kao i bosanski Hrvati katoli\u010dke vjere, dr\u017ee se jo\u0161 uvijek Hrvatima. Kao svojevrsna ekspozitura Hrvata Republike Hrvatske, kao najmalobrojniji narod Bosne i Hercegovine, oni su vre\u0107a za \u0161utanje, koja svima ponekad dobro do\u0111e da bi mogli na nekoga izbaciti sve frustracije. Ponekad se netko sa\u017eali nad njima, napi\u0161e neki \u010dlanak, izjavi neku povijesnu re\u010denicu o teritorijalnoj ravnopravnosti i tre\u0107em entitetu, ali sve ostane onako kako je bilo na po\u010detku, bez ikakvih naznaka za boljim vremenima.<\/p>\n

Rijetko tko \u0107e ostati ondje gdje nema budu\u0107nosti, gdje ne mo\u017ee osigurati egzistenciju svojoj obitelji i sebi. Hrvati su radi\u0161an narod i gdje god taj ode u svijet, ondje gdje mo\u017ee neoptere\u0107en svojom narodnosnom pripadno\u0161\u0107u uspjeti, tu zbilja i postigne rezultate. Kad bi se u Bosni i Hercegovini zanemario narodnosni paritet, hrvatsko ime nestalo bi s tih podru\u010dja, logikom nadja\u010davanja brojnijih. U \u010demu je onda rje\u0161enje? U zaokru\u017eivanju teritorija i mirnom razdru\u017eenju? Za\u0161to ne? Knin je nekad bio hrvatski, pa jedno vrijeme nije bio, pa sad opet jest. Prije stolje\u0107a sedmog nisu tu bili ni Hrvati ni Srbi, nego netko tre\u0107i.<\/p>\n

Kad \u010dovjek shvati da ima budu\u0107nost samo ondje gdje \u0107e mo\u0107i slobodno ispovijedati svoju vjeru, gdje \u0107e mo\u0107i svojoj obitelji osigurati materijalnu egzistenciju i miran \u017eivot, zajedno s drugim pripadnicima svojeg naroda, ondje \u0107e do\u0107i i ondje \u0107e se zadr\u017eati i shvatiti da je to njegova domovina. \u0160to prije to Hrvati Bosne i Hercegovine shvate, to \u0107e zadr\u017eati vi\u0161e dijelova BiH. Ti dijelovi moraju se uokviriti u tre\u0107i entitet s mogu\u0107no\u0161\u0107u odcjepljenja. Glavni grad mora biti Mostar.<\/p>\n

Ako je nekome va\u017enija zemlja od vjere i materijalne egzistencije, ili jo\u0161 bolje ako misli da to dvoje mo\u017ee sa\u010duvati i tamo gdje je sada, onda neka ostane izvan tog entiteta, ali 90% Hrvata koji bi ulazili u taj entitet, ne smiju biti taoci te manjine. Ako su na\u0161i predci mogli iz Azije do\u0107i na Balkan, zbog povoljnijih uvjeta ovdje, za\u0161to se ne bi i danas ljudi selili svojevoljno ako misle da \u0107e im to omogu\u0107iti sretnu budu\u0107nost. Hrvati, ne budite robovi zemlje, katolici ne budite robovi zemlje. Va\u0161e mjesto je s Hrvatima, va\u0161e mjesto je s katolicima. Ali ne u Zagrebu, nego u Tre\u0107em Entitetu. Ne \u010dekajmo da nam ga dadne Sarajevo, Zagreb, Brisel ili Washington. Napravimo ga MI SAMI, ili \u0161to bi neki rekli SINN FEIN!<\/p>\n

Ante Boras | jabuka.tv<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"hb_suzo_copy\"Sje\u0107am se jedne propovijedi od prije nekoliko godina sa svete mise na Humcu. Mislim da je bila devetnica sv. Anti, pa se zato ne sje\u0107am tko je govorio, ali jedna mi se re\u010denica dobro urezala u sje\u0107anje. Glasila je otprilike ovako: <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":9868,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[4309],"class_list":["post-9869","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne","tag-sami"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9869"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9869\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9868"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}