Na području općine Ljubuški nalazi se 315 spomenika, što je tri puta više od brojke kojom se do sada baratalo! Naime, prema podatcima iz Arheološkog leksikona BiH, kojeg su do sada svi citirali, na području ove općine naznačena su 142 lokaliteta, od kojih se tek stotinjak moglo tako tretirati, dok su ostali spadali u kategoriji „slučajni nalazi“, novčići i slično.
Detaljnu kategorizaciju koja o prostoru općine Ljubuški pruža posve drugu sliku za potrebe prostornog plana općine sačinio je mr. Radoslav Dodig koji o projektu kaže
„Tražio se jedan ažuran, suvremen opis (trenutačno stanje) i detaljan popis spomenika. Prema projektnom zadatku došao sam do broja o 315 spomenika poredanih po naseljima, što je znatno više nego što se do sada smatralo! Popis je rezultat mog dvadesetogodišnjeg rada, a pomogao mi je Ivo Dragičević, student arheologije“, kaže mr. Dodig, te ističe:„Svako od 35 naselja na području Ljubuškog ima spomenike u prosjeku po devet, što do sada nije bio slučaj. Najbrojnije su kamene gomile (tumuli) iz brončanog i željeznog doba, na 169 lokaliteta utvrđeno je 1570 gomila. Ovo je prvi puta da se objavljuje ovaj broj, koji nije konačan. Nema mjesta bez gomile, ima ih čak i usred polja, u Otoku. Srednjovjekovnih lokaliteta je 47 sa 654 biliga (stećka), do sada se baratalo brojkom ‘oko 600’, od čega je jedan dio oštećen i dislociran. Evidentirao sam i 46 prapovijesnih gradina (prapovijesnih tvrđave) koje se nalaze na vrhovima brda. Među gradinama najveće su Žuželj u Miletini, Cvitangrad u Cernu, pa Obale u Radišićima…“
Prema popisu mr. Dodiga najviše gomila jedna četvrtina, je u istočnom dijelu općine u naseljima Cerno, Crnopod i Miletina, a najbrojnije su oko Ceranskoga polja. Na pitanje o daljoj sudbini popisa spomeničke baštine mr. Dodig kaže:
„U daljoj proceduri se očekuje da popisani lokaliteti budu zaštićeni. Naredni korak bila bi njihova kategorizacija od nulte – međunarodni, prva kategorija – državni (nacionalni), druga – regionalni (Hercegovina) i treća – spomenici lokalnog značenja (općina). To za sada nema ni jedna općina u Hercegovini. Poželjno bi bilo utvrditi vlasničku strukturu – erar ili privatno zemljište. Kad bi se sve to uradilo onda bi vlasnike trebalo upoznati i upozoriti da u blizini njih bez stručnjaka ne mogu izvoditi nikakve radove, sumnjam da je to netko u BiH uradio. To bi bio završni čin. Tek bi to bila prava zaštita spomeničke baštine.“
Mr. Dodig ističe da bi idealno bilo imati kartoteku – bazu podataka, s opisom stanja, foto dokumentaciju i mjere zaštite za svaki lokalitet, za svaki objekt. Treba napomenuti da je Županije Z-H među prvima 2009-te donijela Zakon o zaštiti spomenika, ali se sudeći po stanju na terenu, na tome stalo.
U popisu orijentalni i austrougarski spomenici
U popisu kojeg je sačinio i odmah zaštitio, mr. Radoslav Dodig navedeni su orijentalni spomenici, kao i spomenici iz doba austrougarske. Tako su se u popisu našli – kule, mostovi, carinarnice (đumrukhane), karaule, duhanska stanica…