Sindikat osnovnog i srednjeg školstva u Zapadnohercegovačkoj županiji nastavlja svoju borbu s resornim ministarstvom i županijskom Vladom, koja je zbog uvođenja mjera štednje udarila na osnovna prava svojih korisnika.
Mizerna ušteda
Prema tvrdnjama Nevenka Grbavca, predsjednika Skupštine Neovisnih sindikata zaposlenih u osnovnim školama ZHŽ-a, Vlada je pustila da se štrajk održava i nije radila ništa na tome da se on prekine, samo kako bi mogli uštedjeti nekoliko stotina tisuća maraka.
“Donijeli su odluku da se dani provedeni u štrajku, onim prosvjetnim djelatnicima koji su sudjelovali u njemu, ne plate. Podmuklo je i žalosno što su oni to namjerno napravili i prelomili preko leđa djece da bi došli do iznosa od nekih 600 do 700 tisuća maraka za prvi mjesec. Eto, to je bila pozadina nesudjelovanja i nedogovaranja ministarstva i Vlade sa sindikatima”, kazao je Grbavac, dodajući kako su se ti isti cijelo vrijeme pozivali na konvencije djeteta.
Budući da školama do sada nije dostavljen novi plan i program rada po kojem bi se trebalo nadoknaditi zaostale nastavne sate, lako je zaključiti da isti neće biti donesen, čime dokazuju svoj nemar prema djeci. Grbavac tvrdi kako bi ministarstvo, odnosno Vladam ove dane trebalo platiti ako se nastava nadoknadi, a budući da je spomenuo kako novi plan nije donesen, dani u štrajku prosvjetnim djelatnicima neće biti plaćeni.
Kap u moru dugovanja
Grbavac ističe kako Vlada ovim činom još jednom dokazuje kako će mjere štednje provesti na svim korisnicima proračuna, osim na sebi.
“Ovim činom su oni sebi produžili infuziju od nekih 600.000 maraka, što je neznatna brojka u moru njihovih dugovanja. Ovaj iznos je smiješan u odnosu na njihov deficit od skoro 66 milijuna maraka. Iznos koji će uštedjeti na prosvjetnim djelatnicima prolongirat će njihov konačni bankrot, ali, nažalost, samo na nekoliko dana. Prosvjetni djelatnici, njih svakim danom sve više, podnose tužbe protiv Vlade i ministarstva zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora po određenim stavkama”, kazao je Grbavac, dodajući kako je velik problem u cijeloj priči i devetogodišnje obrazovanje te se nada kako će se izboriti da se vrati na normalno odvijanje, znači bez skraćenog plana i programa. Ovakav način, naglasio je Grbavac, odvijanja nastave u prvom razredu devetogodišnjeg obrazovanja po skraćenom programu zadat će mnoge glavobolje roditeljima, ali prije svega učenicima, jer kod upisa, primjerice, u drugu županiju ili pak državu, ova godina se neće smatrati valjanom.
Zorica Volarević I Dnevni list