Predsjedništvo HDZ BiH održalo je u četvrtak, 18. ožujka 2010. godine, svoju 29. sjednicu u Tuzli. Na sjednici Predsjedništva HDZ BiH raspravljalo se o aktivnostima na izmjeni Ustava Bosne i Hercegovine, te pripremama HDZ BiH za predstojeće Opće izbore 2010 godine.Također održana je i sjednica Središnjeg odbora u Par Selu kod Tuzle.
Središnji odbor HDZ BiH je na svojoj 7. sjednici, održanoj u Par Selu kod Tuzle, usvojio IZBORNU STRATEGIJU HDZ BiH za predstojeće Opće izbore 2010. godine.
Predsjednik HDZ BiH dr. Dragan Čović je kazao kako je HDZ BiH stranka koja svojim političkim djelovanjem nastoji stvarati političku opciju prihvatljivu za sve demokratske i proeuropske orijentirane političke trendove te da će izborni program temeljiti na socijalnoj osjetljivosti, ekonomskim programima i izgradnji pravne države.
U poslijepodnevnim satima su članovi Predsjedništva HDZ BiH nazočili proširenoj sjednici Županijskog odbora HDZ BiH Soli na kojoj je bilo riječi o aktualnim gospodarskim i političkim prilikama u Tuzlanskoj županiji, s posebnim osvrtom na položaj hrvatskog naroda, te predstojećim aktivnostima ŽO HDZ BiH Soli glede obilježavanja 20. obljetnice HDZ BiH i predstojećih Općih izbora 2010. u BiH.
Na kraju radnog posjeta Tuzli i Tuzlanskoj županiji, članovi Predsjedništva HDZ BiH posjetili su Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli.

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine sigurno će imati svojega kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. No, otvoreno govoreći, bila bi potpuno druga priča ako bi Parlamentarna skupština BiH usvojila izmjene Ustava i Izbornoga zakona koji se tiču toga. Ali, to je malo vjerojatno…Ovo je, kako javlja dopisnik Dnevnika.ba, jučer u Tuzli kazao Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
On je u obraćanju novinarima nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH, na kojoj se govorilo o stranačkim aktivnostima oko izmjene Ustava u iduća dva mjeseca te 7. sjednice Središnjeg odbora HDZ-a BiH na kojoj je usvojen strateški stranački dokument za listopadske izbore, kazao kako će se u skorije vrijeme vjerojatno dogoditi dva “susreta” bh. političkih lidera i predstavnika međunarodne zajednice.
-Prvi bi se sastanak trebao dogoditi u drugom tjednu travnja, a drugi koncem svibnja ili početkom lipnja u Bruxellesu kada bi predstavnici bh. stranaka trebali potpisati deklaraciju o tome kako će se ponašati četiri ili šest mjeseci nakon izbora. To je vrijeme kada će se razgovarati o Ustavu-, kazao je Čović.
Po njegovu sudu, ono što je već potpisano u Butmiru a tiče se hrvatskog člana Predsjedništva BiH, posve je jednako stajalištu HDZ-a BiH.
-To je, kazao je, -izbor hrvatskoga člana Predsjedništva, kao i ostala dva iz druga dva konstitutivna naroda u Domu naroda i Zastupničkom domu državnog parlamenta.
Na upite što bi se time dobilo, Čović je odgovorio da bi se najprije pojednostavila procedura te bi se smanjile političke tenzije oko toga, izbjegle bi se političke konotacije nakon izbora, a kakve su bile do sada. Usto, kazao je, izbjegla bi se diskriminirajuća pozicija svih konstitutivnih naroda.
Čović je također kazao da HDZ BiH danas u Tuzli nije raspravljao o svojemu kandidati za člana Predsjedništva BiH. Tek je dometnuo da će se do kandidata doći demokratskim putem kada za to dođe vrijeme te da je svaki od 22.000 članova stranke potencijalni kandidat.
Izbornu strategiju koju je danas usvojio Središnji odbor, Čović je ocijenio jako vrijednim dokumentom kojega je pripremio stručni tim na profesionalnim osnovima i koji je studiozno pripreman gotovo dva mjeseca.
-Vjerujem da je dokument osnova koja će nam poslužiti da HDZ BiH uvjerljivo dobije izbore u listopadu ove godine. To znači 130.000 tisuća glasova, a što opet znači hrvatski član Predsjedništva BiH iz HDZ-a BiH i premijer te mnogo više zastupnika na svim razinama.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je kazao kako je HDZ BiH stranka koja svojim političkim djelovanjem nastoji stvarati političku opciju prihvatljivu za sve demokratske i proeuropske orijentirane političke trendove te da će izborni program temeljiti na socijalnoj osjetljivosti, ekonomskim programima i izgradnji pravne države.
