Od jeseni 2006. godine traje obnova stare samostanske crkve sv. Ante Padovanskog na Humcu u Ljubuškom.
Sagrađena je 1869. godine i spada među najstarije očuvane samostanske crkve u BiH, a fra Žarko Ilić urednik Kršnog zavičaja, tvrdi da je najstarija. Upravo zbog toga, bremena godina i vremešnosti, kakvoće materijala i načina gradnje, obnova je zahtjevna i iziskuje dosta stručnosti, znanja i novca.
Tijekom 2006. i 2007. godine obijena je vanjska žbuka i očišćen kamen kojim je zidana, te promijenjen stari dotrajali krov, na kojem su bile crvotočne grede i salonit koji su postavljeni tijekom posljednje obnove 1961. godine.
U ljeto prošle godine nastavljeni su radovi na pročelju, odnosno na istočnoj, ulaznoj strani crkve i zamijenjeno je 450 dotrajalih, ispucalih ili u ratu oštećenih komada kamena i taj posao je na samom kraju. Sada su na redu sjeverna i južna strana i kad se sve završi i fugira crkva i samostan imat će jedinstven kameni lik.
U međuvremenu, počela je i unutarnja obnova i uradilo se dosta posla: obijena je stara žbuka i nabačena nova, postavljeni novi električni vodovi i vodovi za razglas, od devet prozorskih otvora na šest su stavljeni kameni okviri, vijenci, u koje će se ugraditi metalni prozori od kovanog željeza i staklo na koje će se moći postaviti vitraji.
– Crkva je u nekoliko navrata obnavljana, nadograđivana, a kad smo uklonili žbuku u unutrašnjosti vidjeli smo neke dijelove i izvedbe za koje ne možemo točno reći o čemu se radi. Jesu li to bile niše oltara ili neki drugi prostori nije jasno. Imamo četiri jednaka luka, volta kao što su i na prozorima, na puno nižoj visini, i četiri niše od kojih smo tri ostavili i bit će trajni znak i trag o njezinoj povijesnosti i prošlosti. Vidjeli smo da su prozori bili manji i da su produžavani prema dolje za gotovo cijelu jednu dužinu. Gornji dio vijenca je bio od kamena, a donji od betona i sada će sve biti od kamena. O radovima smo se savjetovali s trojicom profesora s građevinskog fakulteta u Mostaru, prof. Mladenom Glibićem, prof. Perom Marijanovićem i dekanom dr. Ivom čolakom, i složili da se više ne stavlja žbuka i ostane izvorni vanjski kameni izgled crkve – kaže gvardijan franjevačkog samostana na Humcu, fra Miro Šego.
U unutrašnjosti crkve predstoji postavljanje kamenog poda i podnog grijanja te iznimno vrijednog glavnog oltara, koji potiče iz 1725. godine, a donešen je na Humac iz franjevačke crkve na Kaptolu u Zagrebu. Rastavljen je i u studenom prošle godine odvezen u Split na obnovu, koja bi trebala biti završena do Uskrsa sljedeće godine. Strop će se obojati u plavu boju neba sa zvijezdama kao što je i prije bilo, a ukrasit će se i zidovi.
Trenutačno se obnavlja i veliki hodnik na kat, koji je naslonjen na južnu stranu crkve i povezuje dva krila samostana. Na zidu prema samostanskom dvorištu otkriveni su puno veći prozori od onih koji su dosad bili, i sad su se dobili lijepo oblikovani veliki kameni prozori.
Stare orgulje iz 1881. godine, prve u Hercegovini, ispravne su i svirale su i korištene sve dosad, kada je počela obnova rastavljene su i sad bi i njih bilo zgodno obnoviti. Međutim, to bi stajalo oko 35.000 eura, o svemu će se razmisliti i ako se mogne i njih će se obnoviti i osvježiti.
– Financiranje i namicanje novca je vrlo teško, osobito sada. Počeli smo s 300.000 kuna koje smo dobili od hrvatske Vlade, tražili smo pomoć i 2007. i 2008. godine i tada nam je udovoljeno, a zahtjev smo poslali i ove godine. Tu je i doprinos naših vjernika, koji u ukupnim troškovima nije velik, ali je bez sumnje vrlo važan, zatim darovi različitih ministarstava iz Županije i Federacije te od naše Općine. Pomognu nam i poduzetnici i neke ustanove, stavili smo naše radove na internet i javili su nam se naši župljani po svijetu i dali svoj prilog za crkvu – objašnjava gvardijan fra Miro Šego.
Napisao i uslikao: Ivan Kaleb, Večernji list
