Sudeći po odzivu raspravama i zaključcima na plodno tlo pala je inicijativa o održavanju okruglog stola o zaštiti domaće proizvodnje koji je održan u Ljubuškom. Organizatori su bili Savez udruga poljoprivrednika Županije Z-H i Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a domaćin općina Ljubuški. Od pozvanih 27 županijskih, entitetskih i državnih institucija, te udruga poljoprivrednika, skupu su prisustvovali predstavnici dvadeset, što je ohrabrilo organizatore i sudionike pa se vodila živa diskusija.
Odmah u uvodnom izlaganju predsjednik Saveza Dragan Pavlović iznio je porazne činjenice. Između ostalog kazao je da je BiH prije rata domaćom poljoprivrednom proizvodnjom pokrivala 60 posto potreba, a danas je taj postotak pao na samo 11 posto!
I većina ostalih izlaganja je obilovala sličnim pikanterijama. Pored ostalih sudjelujući u radu skupa Drago Čuljak član Upravnog odbora Saveza, je iznio podatak da je BiH u prvih šest mjeseci tekuće godine, uvezla 12.231.648 kilograma rajčica, od čega samo iz Makedonije 1.292 290 kilograma. Zanimljivo, prema carinskoj evidenciji makedonske rajčice su plaćane 0,48 KM, a rajčice iz Europske unije skoro 1,3 KM kilogram što upućuje da se pri uvozu zbog carine, prikazuju lažne cijene. Sumirajući izlaganje Čuljak je kazao „kako su isprike europskim integracija, Europskom unijom i CEFT-om, samo loš izgovor“, jer sve zemlje manje-više štite svoje tržište osim BiH „koja je širom otvorila vrata, gdje radi i uvozi što tko hoće i koliko hoće“.
U prilog tvrdnji ovaj poljoprivrednik je naveo i podatak da je za uvoz u Makedoniju koja je također članica CEFT-a, na primjerice, rajčice carinska stopa 45 posto, plus 0,12 eura poreza po kilogramu, što u praksi znači da je tamošnje tržište za tu kulturu hermetički zatvoreno.
Slične primjere navodili su i drugi diskutanti, dok je u svojoj diskusiji Nenad Kesić, član Odbora za poljoprivredu Narodne skupštine Republike Srpske uz navođenje primjera umanjenja plaćanja poreznih i carinskih dažbina, izrazio potporu svim zaključcima bez političkih konotacija.
„Smatram da u BiH i sada ima dovoljno prostora da se preko Ministarstva vanjske trgovine, Carinske uprave, Uprave za indirektno oporezivanje, štiti domaća proizvodnja“, ustvrdio je Kesić.
Okrugli stol u restoranu „Ohio“ u Ljubuškom, završen je usvajanjem zaključaka koje je koncipirala posebno povjerenstvo. Novi sastanak na temu zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje najavljen je za 5. prosinca u Posavini.
Za dopunu zaključaka deset dana
Uz na okruglom stolu koncipirane zaključke, ostavljen je rok od deset dana za njihovu dopunu. Nakon toga će posebno povjerenstvo od tri člana, u kojem su – Savo Marijanović, direktor u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Jago Lasić dopredsjednik Gospodarske komore Federacije i Dragan Pavlović predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača, pripremiti konačan prijedlog i proslijediti ga Vijeću ministara BiH, koje bi ih na sjednici od 30. studenog, trebalo razmatrati i podržati u formi prijedloga zakona.
Zašto u Ljubuškom?
Više je razloga koji su doprinijeli da općina Ljubuški postane pokretač aktivnosti na zaštiti poljoprivredne proizvodnje u BiH. Uz za bh prilike veliku posebice povrtlarsku proizvodnju, poljoprivrednici Ljubuškog i Županije Z-H, su izgleda i ponajbolje organizirani u BiH, trenutačno djeluje sedam udruga učlanjenih u Savez, kao krovnu organizaciju. Pored toga općina Ljubuški plaća službenika i materijalne troškove za rad udruga na čemu su čelnici udruga posebice zahvalni načelniku Nevenku Barbariću.
