Iz Dnevnog avaza prenosimo članak o stanju u Čapljini:
Čapljina je prije rata, nakon Mostara, bila najrazvijeniji grad u Hercegovini. Dobar život ljudima tog mjesta i okoline pružali su Tvornica keksa “Lasta”, Tvornica duhana Čapljina, Građevinsko poduzeće “Neretva”, pogoni “Energoinvesta” i “Unioninvesta”…
Više od 50 posto od prijeratnih 27.882 stanovnika bilo je zaposleno. Danas se ovaj grad, kad je u pitanju privreda, nalazi na dnu ljestvice, čak iza daleko manjih gradova poput Čitluka i Ljubuškog.
Prioritet načelnika
Razlog za privredni sunovrat je propast mnogih firmi o kojima lokalna vlast nije vodila ni najmanje brige. Osim “Laste” koja se još drži na površini, i “Neretve”, čiji pogoni i dalje proizvode betonske stubove, mnogi objekti prijeratnih firmi danas zjape prazni.
Potištenost zbog teške privredne situacije preslikana je i na licima građana. Mnogi žale za starim vremenima, kada se moglo kazati da tamo vlada blagostanje.
Novoizabranog načelnika Čapljine Smiljana Vidića (HDZBiH), koji je već četiri mjeseca na dužnosti, zatekli smo na sjednici Općinskog vijeća.
– Dočekalo me izuzetno loše stanje iz kojeg valja izaći. Općina je samo za sudske presude dužna isplatiti 2,2 miliona maraka. Ti ogromni dugovi nastali su zbog nepoštivanja zakona prethodnog saziva izvršne vlasti u Čapljini. Sada žitelji ovog grada plaćaju njihove greške. Moj prioritet je svakako gospodarski oporavak i zato sam zatražio da se konačno izradi prostorni plan ovog grada – govori nam načelnik Vidić.
On, također, ostvaruje kontakte s privrednicima koji žele ulagati u grad, te ističe da treba napraviti povoljnu klimu za ulaganja.
Nacionalna struktura
Kao u prošlom i u ovom sazivu Općinskog vijeća sudjeluju tri predstavnika bošnjačkog naroda. Dvojica su iz SDA, a jedan iz Stranke za Čapljinu. Inel Šejtanić, novoizabrani vijećnik, ujedno je i predsjedavajući Vijeća. On navodi da je veliki pomak za ovaj grad smjena na načelničkoj poziciji.
– Uopće se nije vodilo računa o bošnjačkim povratnicima. Naime, od ukupnog stanovništva u Čapljini, 28 posto je Bošnjaka. Radit ćemo na tome i da se ispoštuje nacionalna struktura prilikom upošljavanja u javnim preduzećima i institucijama – ističe Šejtanić i dodaje da su u Općini od 85 uposlenih samo dva Bošnjaka.
Povratnici u svakoj mahali
Povratak u Čapljinu počeo je u aprilu 2008. godine. Od prijeratnih 7.672 Bošnjaka, na područje općine vratilo se njih 3.800.
– Nema mahale gdje nije evidentiran povratak. U samom gradu imamo oko 700 Bošnjaka, a visoke procente povratka imamo u prigradskim naseljima Gorica i Višići. Ali, problem je u tome što su 60 posto povratnika stari ljudi. Omladina se počela vraćati, ali je kasnije otišla u druge gradove poput Mostara, jer tamo lakše dolaze do posla – kaže nam počiteljski imam Džemal ef. Gadara.
piše: A.Dučić, Dnevni avaz