Građevinski radovi na trasi koridora Vc Bijača – Kravica trebali bi početi za nekoliko tjedana. Hercegovačkim građevinarima su u ovom slučaju svezane ruke jer nemaju ni pravo žalbe na ovakve odlukeFederalne vlasti su ovaj posao dale domaćem konzorciju Euroasfalt d.o.o, GP ŽGP d.d. i Hidrogradnja d.d. , koji je na natječaju imao najpovoljniju ponudu koja je iznosila 23,449.477 eura.
Politički konsenzus
Konzorcij GP Put Sarajevo-Vijadukt Hrvatska dostavio je ponudu u vrijednosti 25,754.591 eura, a konzorcij CEA Italija, Grazzini Italija i Zagorje Tehnobeton Hrvatska – ponudu od 25,922.686 eura.
Domaći konzorciji je kao kooperante uzeo tvrtke HP Investing, Tojaga i Zadruga. Domaće hrvatske tvrtke su na taj način u potpunosti zaobiđene i neće sudjelovati i izgradnji koridora Vc u Hercegovini.
– Ne znam nosi li zasluge za ovakav razvoj događaja nelegalna vlast u Federaciji i nelegalni hrvatski predstavnici u takvoj vlasti, ali je jasno kako se ovaj posao ne bi mogao raditi bez političkog konsenzusa i bez pristanka nelegitimnih hrvatskih predstavnika u vlasti Federacije BiH.
Na ovaj način se još jednom poslala poruka Hrvatima u BiH u kakvoj se poziciji nalaze, te koliko su konstitutivni u ovom entitetu – rekao nam je jedan od naših sugovornika.
Treba nepomenuti kako se radi o velikim projektima te da u Hercegovini postoji određen broj tvrtki koji su mogli participirati u izgradnji ove dionice autoputa.
Ipak, izgleda kako te tvrtke politički nisu bile podobne za obavljanje ovoga posla.
– Stječe se dojam kako Hercegovina nema kapaciteta da sudjeluje u izgradnji koridora Vc, što svakako nije istina.
Naše domaće tvrtke su mogle biti djelom ovog projekta, ali oni što trenutno predstavljaju Hrvate u Sarajevu vjerojatno nisu smatrali svrsishodnim da lobiranje osiguraju posao stotinama Hercegovaca koji su trebali raditi na izgradnji ove dionice koridora Vc – ističu naši sugovornici.
Nema žalbe
Zainteresirane tvrtke nemaju pravo žalbe na ovu odluku, tako da se odluka o izboru kooperanata u ovom poslu ne može poništiti.
Sigurno je kako bi dio “kolača” od 23,4 milijuna eura ublažio posljedice financijske krize koje se osjete u Hercegovini, osobito u građevinskim tvrtkama koje su zadnje dvije godine pretrpjele velike gubitke.
Ipak, hercegovački građevinari će morati pronaći drugi način da osiguraju budućnost svojih tvrtki. Na pomoć države svakako ne trebaju računati.