Deklaracija o obrani i zaštiti rijeke Trebižat

deklaracija_stap_ba
deklaracija_stap_baNa svom putu od Peć Mlina do ušća u Neretvu rijeka Trebižat gradi niz jedinstvenih slapova, vodopada, bukova i jazova koji uvijek iznova očaravaju svojom ljepotom i atraktivnošću.
Susrećemo je pod devet različitih imena: kao ponornica čak devet puta ponire i izvire iz hercegovačkog kamena, što ju čini jedinom takvom u Europi, pa je u različitim krajevima različito nazivaju: Culuša – Ričina – Brina – Suvaja (kod Posušja) – Matica – Vrlika (kod Imotskog) – Tihaljina – Mlade – Trebižat (kod Ljubuškog).

O posebnosti i prirodnoj vrijednosti rijeke svjedoči njeno jedinstveno bogatstvo flore i faune – prisustvo riječnog raka, endemskih vrsta riba i autohtone mekousne pastrve, jedinstvene riječne školjke, stoljetnih sedrastih tvorevina (prisutnih i na Plivi i Krki), te česte pojave endemskih čovječjih ribica u podzemnim špiljama. Tu se nalaze i razne vrste ljekobilja, trava, rijetkih paprati, niskog i visokog raslinja.

U usvojenim gospodarskim strategijama i razvojnim planovima općina Ljubuški, Čapljina i Grude, očuvan ekosistem rijeke Trebižat i povezane poljoprivredne površine predstavljaju temeljni prirodni resurs za integrirani gospodarski razvoj, razvoj aktivnog, rekreacijskog i ruralnog turizma, farmerske i organske poljoprivrede, kao i za zaštićen prirodan ambijent življenja.

Utjecaj Hidro elektrane Peć Mlini

Nakon iskustva izgradnje i dosadašnjeg rada hidro elektrane Ped Mlini, našim građanima i organizacijama je jasno vidljiv i utvrđen njena štetnost i izrazito negativan utjecaj na:

  • Količinu površinskih voda,
  • Kvalitetu površinskih voda,
  • Promjena pejzaža i erozije
  • Ispuštanje mulja i zamućenost, okus i miris vode
  • Biološke štete: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi
  • Socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti i vodoopskrba
  • Rječni turizam i rekreacijski turizam kao temeljne razvojne grane
  • Poljoprivrednu proizvodnju – razine i natapanja
  • Usporenje toka rijeke i ustajalost vode,
  • Mjestimično skoro potpuno isušenje korita i pomor ribe
  • Povećanje prosječne temperature vode
  • Sedimentacija i erozija slapova i kaskada (npr. u Tihaljini)
  • Poplave i životne ugroženosti kupača po puštanjima plimnog vala
  • Evidentan rizik za ugrožene životinjske vrste (ribe i čovječja ribica)
  • Gotovo potpun nestanak žaba i riječnih rakova
  • Poremećenje migracija i staništa pojedinih ribljih vrsta

Navedeni efekti su vidljivi svim lokalnim zajednicama, građanima i korisnicima voda sa ovih područja, te čine priličnu štetu nizvodnom području.

Deklaracija o obrani i zaštiti rijeke Trebižat
Imamo opravdani interes u svezi zaštite prirodnih resursa i života građana u opdinama koje povezuje rijeka Trebižat. Konačan cilj nam je potpuna zaštita rijeke Trebižat i njenih pritoka radi očuvanja životinjskih i biljnih vrsta i radi zaštite od privatizacije i zloupotrebe u korištenju prirodnih resursa.

S tim u vezi pokrećemo aktivnosti na koordiniraciji sa svim zainteersiranim organizacijama i ekspertima i aktivistima u borbi protiv projekata izgradnje mini hidroelektrana na rijeci Tihaljina-Mlade-Trebižat, koristeći sve raspoložive stručne, znanstvene i pravne kapacitete, između ostaloga znajući sljedeće:

  • Na osnovu Zakona o zaštiti prirode («Službeni list SR BiH» broj: 4/65, od 5. veljače 1965. godine), za prirodnu rijetkost i ljepotu od mnogostrukog značaja je proglašeno i stavljeno pod zaštitu čak 5 geoloških i geomorfoloških spomenika prirode na rijeci Trebižat.
  • U eko-sustavu rijeke Trebižat obitavaju staništa više kritično i vrlo ugroženih endemskih i autohtonih životinjskih vrsta i biljaka.
  • Područja općina Ljubuški, Čapljina i Grude su pretežito poljoprivredni kraj sa kvalitetnim poljoprivrednim površinama koje direktno ovise o kvaliteti, razini i vodonatapnim mogućnostima rijeke Trebižat i pritoka.
  • Rijeka Trebižat predstavlja jedinstvenu turistički iskoristivu prirodna rijetkost u široj regiji, te je u svrhu održivog gospodarenja već načinjen niz projekata u sanaciji slapišta, istraživačko-znanstvenih elaborata, kao i studija turističkog razvoja.
  • Cjelokupno područje i krajobraz rijeke Tihaljine – Mlade – Trebižat je u postupku procesa zaštite u kategoriji zaštićeno područje – Zaštićeni park prirode, uz podršku Općina i NGO
  • Uslijed svojih prirodnih vrijednosti područje uz rijeku Trebižat uvršteno je i definirano NEAP-om BIH (National Environmental Action Plan BiH) kao senzitivno i prirodno vrijedno područje koje je potrebno znanstveno valorizirati i staviti u adekvatnu kategoriju zaštite radi očuvanosti krajolika, ljepote slapova, vodopada i bukova kao prirodna rijetkost i fenomen krša.
  • Od strane Turističke zajednice županije, Općinskih vijeća, Federalnog Ministrarstva okoliša i turizma, razvojne agencije za Hercegovinu, i svih turističkih subjekata, rijeka Trebižat je detektirana kao temeljni prirodni resurs na kome se zasniva održivi razvoj turizma u području.
  • Turizam i poljoprivreda su glavne gospodarske grane prema usvojenim dokumentima strategija svih Općina, te su u tijeku i u planu projekti na razvoju održivoga ekološkog riječnoga turizma u području rijeke Trebižat (canoe, Rafting, biking, agroturizam, rekreacijski turizam).

Svjesni važnosti i šireg društvenog, lokalnog i regionalnog interesa, donosimo sljedeće zaključke:

Temeljem stručnih informacija i uvida u studiju, smatramo da bi se izvođenjem planiranih projekata izgradnje mini hidroelektrana na rijeci Tihaljina – Mlade – Trebižat:

  1. Izazvale nesagledive posljedice na cjelokupni ekosustav područja rijeke Trebižat i njenih pritoka,
  2. Izazvale nenadoknadive posljedice i oštedenja mnogih kritično i jako ugroženih, endemskih i autohtonih životinjskih i biljnih vrsta,
  3. Dugoročno ugroziti održivi ekološki i ekonomski turistički i poljoprivredni razvoj općina Ljubuški, Grude i Čapljina, kao i regije Hercegovine.
  4. Dugoročno ostvario jako negativan utjecaj na društvenu i ekonomsku dobrobit velikog dijela građana i poljoprivrednika, kao i na kvarenje ambijenta za življenje,
  5. Učinio veliki dio negativnih utjecaja koji su spomenuti kao ved uočene posljedice rada postojede hidroelektrane Peć Mlini.

    Također smatramo da:

  6. Odluka o pristupanju izradi pripremnih studija i dokumentacije za mini hidroelektrane je u suprotnosti sa interesima Općina Ljubuški, Čapljina i Grude, Županije zapadnohercegovačke i regije Hercegovina, kao i uključenih lokalnih zajednica i građana, te FBiH.
  7. Pri izradi strateške procjene utjecaja na okoliš se nisu poštivale relevantne stručno-znanstvene metode, već je procjena bazirana referealno uz iskazani nedostatak dovoljnog broja vjerodostojnih podataka i informacija
  8. Proizvoljna i pristrana su mišljenja investitora o pozitivnim efektima na gospodarstvo, neutjecaj na floru i faunu, i nenarušavanje ekosustava.
  9. Pri izradi studije nisu konzultirani niti su u obzir uzeti planovi i strategije razvoja i projekti lokalnih uprava, NGO, korisnika voda, niti nositelja razvoja u području.
  10. Veliki dio podataka u studiji su zastarjeli, nisu znanstveno utemeljeni, plod su površnih procjena ili znanstveno nerelevantnih izvora, ili im je izvor sam investitor.
  11. Nisu dovoljno valorizirane vrijednosti i posebnosti eko-sustava, flore i faune rijeke Trebižat, te nije relevantno vrednovana procjena štetnog utjecaja.

U svrhu obavljanja aktivnosti na zaštite rijeke Trebižat dogovorno donosimo sljedeće odluke:

Predstavnici svih organizacija koje su učestvovale u evaluaciji studije, i koji su suglasni sa ovim cjelokupnim dokumentom se obvezuju:

  1. Formirati Koordinacijski odbor (Krizni stožer) koji će sačinjavati predstavnici svih udruženja i organizacija zainteresiranih za spriječavanje gradnje hidroelektrana i obranu rijeke Trebižat.
  2. Uz Koordinacijski odbor formirati stručno-znanstvene timove po interesnim kategorijama (pravo, ihtiologija, ekologija, geologija, gospodarstvo…)
  3. Definirati i usvojiti plan aktivnosti Koordinacijskog odbora, kao i Strategiju za zaštitu Trebižata.
  4. Koordinacijski odbor će svim demokratskim sredstvima izvršiti pritisak na nadležne institucije i zahtijevati da prestanu zastupati jednostrane i očigledne interese investitora.
  5. Podići problem zaštite i očuvanja rijeke Trebižat na državnu i međunarodnu razinu.
  6. Strategiju, akcijski plan i rokove za provođenje ovih odluka utvrditi odmah nakon formiranja Koordinacijskog tijela.
  7. Po uočenim elementima zlouporabe položaja, kršenja zakona i procedura, ili eventualnim krivičnim elementima, podnijeti krivične prijave protiv odgovornih osoba i/ili institucija slučaju izdavanja koncesija za gradnju hidroelektrana na rijeci Trebižat.

Rad koordinacijskog odbora de biti dobrovoljan, nepolitičan, transperantan i otvoren za javnost sa pretpostavkom proširivanja, a o daljim aktivnostima ovog tijela javnost de biti kontinuirano informirana putem tiskovina, elektronskih glasila i Interneta.


PDF verziju možete preuzeti ovdje.

Koordinacija organizacija za zaštitu rijeke Trebižat |  stap.ba
Ljubuški, 20. listopad. 2009.