Predsjednica FBiH Boijana Krišto i ministar okoliša i turizma FBiH dr. Nevenko Herceg boravili su u općini Ljubuški. Nije izostao ni obilazak prekrasnih slapova Kravice čija se II. faza projekta sanacije i uređenja korita rijeke Trebižat uspješno završava. Projekt provodi Federalno ministarstvo okoliša i turizma u suradnji s općinom Ljubuški i već se dvije i pol godine radi na uređenju ovog jedinog prirodnog područja općine Ljubuški koje je pod zaštitom.
Tu su prilazne staze vodopadima, postavljanje rasvjete i osvjetljenje vodopada te obnova dotrajalog betonskog mosta na vodopadu Koćuša, kao i tri mlinice pokraj slapova. Predsjednica FBiH zadovoljna je zbog vidljivog napretka i novog izgleda okolnog prostora slapova Kravice i korita rijeke Trebižat, zahvaljujući uloženim naporima kako resornog ministarstva, tako i Općine Ljubuški.
– Sam zemljopisni smještaj Ljubuškog, u trokutu između Dubrovnika, srednjojadranske obale i Međugorja, svrstava ga u odredište koje mora biti prepoznato kao turistički biser, kazala je B. Krišto naglasivši kako područje Ljubuškog ima prirodne potencijale i bisere, kao što su slapovi Kravice, Koćuše, Stari grad te iskopine Bigeste koje svakako treba i zaštititi i održivo koristiti. Ministar Herceg istaknuo je da, unatoč znatnim prirodnim pogodnostima (klimi, rijetkoj naseljenosti, očuvanom okolišu), specifičnosti krajolika (prirodni vodotoci, sedreni slapovi, vrela) te neposredne blizine Međugorja, općina Ljubuški još uvijek nije valorizirala vlastiti turistički potencijal. -Najveći potencijal za razvij turizma su baš slapovi Kravice i okruženje, atraktivan slap visine od 26 do 28 metara, odnosno širine od oko 120 metara u podnožju, koji zatvara prekrasni kanjon s bujnom mediteranskom vegetacijom.
U gospodarskom, a to podrazumijeva i u turističkom smislu cijeli lokalitet se trenutačno ne koristi ni ekonomski racionalno, niti prostorno svrsishodno, što želimo ovim projektom promijeniti, kazao je Herceg.
Oštećenje sedre i slapišta
Područje uz rijeku Trebižat izloženo je sve većem antropogenom utjecaju – smanjenje biološke raznolikosti, promjena kvalitete vode, oštećenje i urušavanje sedre i slapišta, sve više otpada, devastacija obale, prekomjerna uporaba pesticida, bespravna gradnja zbog čega su bile potrebne žurne mjere zaštite i sanacije. – Ministarstvo i kroz ovaj projekt radi sve uz uvažavanje posebnosti područja i potreba lokalnog stanovništva – kazao je Herceg.