U subotu je u Caffe Gallery Kerametal održana promocija kataloga i večer poezije s temom “30 stoljeća Ljubuškog” povodom obilježavanja Dana općine Ljubuški. Donosimo fotografije s promocije na kojoj su nastupili Martina Mlinarević Sopta i Veselin Gatalo, te prigodni govor kojega je održao gosp. Radoslav Dodig, predsjednik Matice hrvatske Ljubuški.
{xtypo_rounded2}Ljupke Ljubušanke, poštovani Ljubušaci, dragi ljubitelji starina,
Malen i skroman katalog koji večeras predstavljamo ima naslov TRIDESET STOLJEĆA LJUBUŠKOGA. Kažem malen, možda po broju stranica, ali nikako po sadržaju: Ljubuški ima kulturno blago svih povijesnih razdoblja, velikih stilova i raznolikih materijala, na ponos čitave Hercegovine. Ljubuški ima i blaga starijega od trideset stoljeća, ali u ovoj prigodi htjeli smo zaokružiti jedan stvaralački opus od desetoga stoljeća prije Krista do dvadesetoga stoljeća naših dana. Katalog, koji je istodobno i prigodan vodič, nastao je kao pismeni produkt ljubuške kulturne baštine koja u obliku murala resi interijer Kafe galerije “Kerametal”.
Obično se misli da u pretpovijesnom razdoblju nije bilo bog zna kakve umjetnosti. Ali fibula (spone ili kopče pučki rečeno)i nakit iz Otoka pokazuju visoke domete majstora koji su kovali broncu. Radiška kaciga govori da su naši ratnici voljeli na glavama nositi biranu robu ispod čekića grčkih kovača. Krivonoga božica iz Studenaca odaje utjecaj italskih ili etrurskih radionica, ali i trgovine koja je uvijek bila unosna.
Recimo u ovoj prigodi da su Ljubuškim u čitavoj povijesti najdulje vladali Rimljani – više od šest stoljeća, dulje od Avara, Mlečana, Osmanlija, Franje Josipa, Karađorđevića i Broza. Stoga je najviše kulturnoga blaga iz antičkoga razdoblja. Ljubuški kraj daleko je najbogatiji rimskim materijalnim ostacima u Hercegovini. Primjera radi, cijeli istočni dio Hercegovine, od Čapljine do Trebinja, ima 32 epigrafska spomenika, sam Ljubuški ima ih 75. Na njima se spominje oko stotinu osoba, od careva i konzula do vojnih časnika, trubača, poduzetnika, robova i oslobođenika. Možda je netko napravio telefonski imenik ljubuških Rimljana, ali nije još pronađen. Pogledajte samo rimske svjetiljke (lucerne). Svi čuveni talijanski tvorničari su tu: Festi, Fortis, Atimeti, Cresces i Strobili. Pa tanjuri, šalice, crijep… Nije li to dokaz da su naši preci samo cijenili brendiranu robu, robu s potpisom? Rimski tvorničari ostavili su na svojim proizvodima logotipe vrsne kakvoće, još u prvom stoljeću, a mi i danas lutamo u stvaranju amblema firme.
Ranije se mislilo da je najstariji srednjovjekovni spomenik čuvena Humačka ploča iz 11. ili 12. st. U katalogu vidjet ćemo da su u novije doba otkriveni i predromanički kameni spomenici starohrvatskoga pleternoga stila iz 9. do 11. st. A naši bilizi, stećci ili dizdarovski rečeno kameni spavači, odaju stil vrsnih majstora klesara. Dovoljno je reći da se grobište biliga na Bijači našlo na prijedlogu liste za UNESCO-ovu zaštićenu svjetsku baštinu.
Nije naš grad bio zaboravljen u srednjem vijeku. U ovom trenutku znamo za tri spomena Ljubuškoga u Hrvatskom državnom arhivu u Dubrovniku. Stoga predlažemo gradonačelniku da produbi veze s Dubrovčanima.
Na kraju recimo da se većina ovih spomenika nalazi u Arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana Humac, ali ima ih i u drugim muzejima i zbirkama, od Splita i Mostara do Dubrovnika i Beča. Današnji katalog vodič neka bude malen podsjetnik sjajnih stranica ljubuške prošlosti. Njegov nakladnik OGRANAK MATICE HRVATSKE LJUBUŠKI zahvaljuje svima koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji, posebice Kafe galeriji “Kerametal”, Općini Ljubuški i tvrtki Moderna design.
{/xtypo_rounded2}
{gallery}kerametal1922011{/gallery}