Hercegovački brend se pravi od makedonskog grožđa?

grozdje_makedonija
grozdje_makedonijaVinogradari Broćanskog kraja koji se stoljećima bave uzgojem tradicionalnih sorta grožđa od kojih se prave autohtone hercegovačke vrste vina Žilavka i Blatina iz godine u godinu se susreću s raznim problemima.
Glavni problem je nemogućnost prodaje domaćeg grožđa, zbog kako ističu, činjenice da se u našu zemlju kamionima uvozi grožđe iz Makedonije.

Autohtona Blatina

Uvezeno grožđe na našem tržištu prodaje se po cijeni od 90 feninga, dok je cijena kilograma autohtonih vrsta sve do ove godine bila oko 1,50 marku. Upravo u cijeni je, kako ističu naši sugovornici, koji su se ove godine našli u situaciji da nisu uspjeli prodati niti trećinu uroda, najveći problem. Naime, i oni “sretnici”, koji su na neki način uspjeli pronaći kupce, ovogodišnji urod su prodali po smiješnoj cijeni, jer drukčije ne mogu konkurirati onom iz uvoza. Vinogradari upozoravaju na činjenicu da i određeni broj većih vinarija s ovih prostora više ne želi otkupljivati domaće grožđe, te da umjesto od domaćih sorti, autohtonu hercegovačku Blatinu prave od makedonskog grožđa. Na ovaj način se tvrde, uništava kvaliteta samog vina, ali i onaj pridjev autohtono koji bi trebali nositi samo izvorni proizvodi i što bi trebalo biti jamstvo da se radi o nečem što je nastalo na tim prostorima.

Uvozno grožđe jeftinije

Iako su najugroženiji oni vinogradari koji se bave uzgojem crnih sorti grožđa, u posljednje vrijeme se bilježi slaba prodaja i domaćih bijelih sorti. Razlog je kako navode vinogradari činjenica da se sve češće na ovim prostorima hercegovačka loza pravi od ovog grožđa. Čak i manja domaćinstva ili manje vinarije se u posljednje vrijeme, kako tvrde naši sugovornici, prilikom pravljenja domaće rakije radije odlučuju za kupnju uvoznog grožđa jer je jeftinije.
S navodima da se domaći brend pravi od uvoznog grožđa upoznat je i Grgo Vasilj predsjednik Udruženja vinogradara i vinara FBiH. “Nama nije drago da se to grožđe uvozi. Također bi rekao da se od toga grožđa može praviti neko stolno vino bez imena, a ne tradicionalna Blatina. Međutim, teško je doći do informacija tko što radi. Postoje indicije da se uvozi i sumnja da se to grožđe miješa s domaćim prilikom pravljenja domaćih vrsta vina, ali ja nisam vidio tako da ne mogu tvrdit”, kazao je Vasilj.

I.Marić | Dnevni list