Hrvatice i Hrvati sve su deblji i – sve bolesniji

debeli
debeliDebljina je kronična doživotna bolest koja svake godine u Europi odnosi 300 tisuća života. A predviđa se kako će u Hrvatskoj za 10 godina biti gotovo 40 posto debelih!
U Lijepoj našoj debeo je otprilike svaki peti muškarac, te svaka peta žena. Te porazne podatke s nama je podijelio prof. dr. sc. Mirko Koršić, FRCP, pročelnik Zavoda za endokrinologiju interne klinike KBC-a Zagreb.

Ne zaostajemo niti za svjetskim trendovima, pa smo tako, prema podacima i rezultatima istraživanja koje je od 2000. do 2008. godine provodila Svjetska zdravstvena organizacija, deveta najdeblja nacija u svijetu. Ipak, ističe dr. Koršić, ono što brine su projekcije za 2015. godinu.

Za 10 godina u svijetu čak 700 milijuna debelih

– Za 10 godina broj debelih u svijetu će se udvostručiti, tj. popet će se na čak 700 milijuna, dok će broj prekomjerno teških biti 2 milijarde i 300 milijuna. Kada se taj podatak preslika na Lijepu našu ispada, ako sada imamo 20 posto, da možemo očekivati kako će za 10-ak godina taj postotak biti minimalno 35-40 posto debelih ljudi, što je jako, jako veliki broj. Taj se neizbježan porast može protumačiti time što zapravo živimo na način sličan onome u svijetu visoke civilizacije – dodaje dr. Koršić.

Naime, prekomjerna težina i pretilost prvotno su bili problem zemalja s visokim prihodima, ali danas se s tim negativnim trendom suočavaju i zemlje koje su niže ili srednje gospodarski razvijene. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezane su s više od 300.000 smrti godišnje u EU i predstavljaju ponajveći javnozdravstveni problem u većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj. A za prevenciju debljine i njenih posljedica po zdravlje najbitnija je edukacija – od vrtićke dobi do duboke starosti.

Već tri godine radi i Centar za debljinu na KBC-u Rebro. Dr. Koršić kaže kako je to mjesto gdje se pomaže pacijentima koji imaju probleme radi dugotrajne i uznapredovale bolesti.

– Mi imamo vrlo visoki stupanj uspješnosti liječenja naših bolesnika, ali je tome tako jer su naši pacijenti ekstremno motivirani. Npr. čovjek koji treba zamijeniti kuk zato što ima koks artrozu tj. oštećenje zgloba kuka radi prekomjerne tjelesne težine, ne može ići na operaciju dok nema smanjenu tjelesnu težinu do te mjere da mu operacija može koristiti za normalno kretanje. Imate i primjer pacijenta koji ima problema s komplikacijom u smislu šećerne bolesti ili moždanog udara. Ti su ljudi vrlo motivirani da mršave i to nije problem – kaže dr. Koršić.

Debljina je kronična doživotna bolest

Ono što svi zaboravljaju jest to da problem debljine nije kratkoročan. Svi kad se potrude mogu kratkoročno smršaviti. Problem je u tome što je debljina kronična, doživotna bolest na koju se mora misliti stalno i to je veliki problem.

– Problem debljine zapravo je neizbježan. Sve je manje aktivnosti, a sve je više dostupna brza prehrana, premalo se njeguju tradicionalne obiteljske vrijednosti kao što je obrok u kući. Kod tih se obroka smanjuje i razina stresa i tenzija koji se na taj način rasprave u krugu obitelji. S druge pak strane ako se ide u restoran brze prehrane, brzo se poruča a problem koji postoji se rješava tako da se unosi suvišna količina energije, odnosno hrane, koja dovodi do nakupljanja masnog tkiva i problema s debljinom – ističe dr. Koršić.

Za kraj, preporuka onima koji žele smršaviti zdravo.

– Moj savjet je da treba misliti na to da je debljina kronična bolest, i da ako si čovjek priušti i zaželi nešto pojesti, neka to ne radi nekontrolirano. Oni koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a pogotovo oni koji su debeli, ponekad bi trebali ručati tako da imaju osjećaj da se nisu najeli do kraja. Ljudi se trebaju čim više kretati, ali se ne treba zavaravati da tjelesna aktivnost sama po sebi ima učinka. Ona je efektivna samo ako se uz kretanje unosi 500 kalorija manje nego što je potrebno. Tako se u samo tjedan dana može izgubiti pola kilograma, a to u razdoblju od mjesec dana znači gubitak od čak 2 kilograma – zaključio je na kraju prof. dr. sc. Mirko Koršić, FRCP, pročelnik Zavoda za endokrinologiju interne klinike KBC-a Zagreb.

Tena Škiljević | javno.hr