Prema izračunu Svjetske banke, 30 posto visokoobrazovanih građana Hrvatske napustilo je zemlju. Prema jednom drugom izračunu, 1000 visokoobrazovanih na godinu napusti Hrvatsku. A prema istraživanjima i anketama provedenim među studentima, njih gotovo polovina mašta o odlasku iz Hrvatske.Iako ovaj fenomen pogađa cijelu jugoistočnu Europu, koja životnim standardom zaostaje za bogatijim zapadom , porazna je činjenica da, prema podacima iz 2007., Lijepa naša zauzima prvo mjesto na ljestvici odljeva mozgova.
Naime, stopa migracije visokoobrazovanih Hrvata je 29,4%. BiH u inozemstvu ima 28,6%, Makedonija 20,9%, a Albanija 20% visokoobrazovane populacije.
Ova problematika pokazuje da naši mladi uglavnom odlaze u potrazi za otvorenim tržištem rada, koje ponajprije cijeni stečeno znanje i sposobnosti; rijetki nas studenti napuštaju u potrazi za još boljim znanjem.
{xtypo_quote_right} Podaci Svjetske banke pokazuju kako gotovo svaki treći građanin Hrvatske s diplomom, živi u inozemstvu, a sa stopom migracije od 29,4% Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi. {/xtypo_quote_right}
Iako se na zabrinjavajući trend odlaska visokoobrazovanih stručnjaka upozorava već godinama, ne postoje statistike iz kojih bi se moglo saznati koliko ljudi godišnje stvarno emigrira, niti koliko to košta zemlju, pa se o razmjerima tog problema samo nagađalo.
No, međunarodna istraživanja posljednjih godina daju nešto jasniju sliku, ali za Hrvatsku nimalo utješniju s obzirom da je svrstana među zemlje koje su najviše pogođene odljevom mozgova.
Marijana Adamović iz Instituta za društvena istraživanja kaže kako se visoke stope odljeva mozgova, na koje upućuju podaci Svjetske banke, mogu dijelom objasniti promjenom migracijskih politika u razvijenim zemljama koje ponajprije traže stručnu radnu snagu.
Prve međunarodne procjene obrazovanosti migratana od prije nekoliko godina temeljile su se na podacima o strukturi useljenika u zemlje OECD-a, ali se u obzir nije uzimala životna dob niti zemlja u kojoj je osoba stekla obrazovanje.
Ti su podaci obuhvaćeni najnovijim procjenama, koje ukazuju na niže stope emigriranja visokoobrazovanih, ali Hrvatska svejedno visoko kotira i uvrštena je na listu “top 30 zemalja”. Tako oni koji su zemlju napustili s više od 22 godine čine 18,9% visokoobrazovane populacije u zemlji.
Prema tom kriteriju Hrvatska zauzima 14. mjesto među 195 zemalja koje su ekonomisti Frederic Docquier i Abdeslam Marfouk prošle godine uključili u istraživanje.
Stopa onih koji su samo rođeni u Hrvatskoj, primjerice, znatno je veća i iznosi 24,1 posto. Međutim, bez obzira na to koji je kriterij posrijedi, na listi “top 30 zemalja”, kojom dominiraju pacifičke, karipske i afričke zemlje, Hrvatska je najviše plasirana europska zemlja, dok su na začelju još tri europske zemlje: Slovačka na 23. Srbija na 27. i Poljska na 30. mjestu.
Iako veliki odljev ljudskog kapitala može biti poguban za razvoj zemalja, ekonomisti ističu mnoge pozitivne strane migracija, poput novca koji iseljenici šalju kući, razmjene iskustva, razvoja snažne dijaspore, kvalitete upravljanja i povećanja stupnja obrazovanja u zemlji.
No, prema procjeni Frederica Docquiera optimalna stopa odlaska obrazovane populacije iznosi od 5% do 10%, a sve iznad tog praga postaje štetno za zemlju.