Bosna i Hercegovina ima glomazan i neefikasan administrativni aparat, tvrde analitičari i upozoravaju da ta zemlja na administraciju troši polovinu bruto godišnjeg proizvoda, za razliku od ostalih zemalja u kojima se ta potrošnja kreće ispod 10%, prenosi danas Deutsche Welle, navodeći da se zbog sličnih problema i ekonomski daleko moćnija Grčka, članica Europske unije, našla pred kolapsom.
Ekonomski stručnjak Eldar Dizdarević upozorava da ni gospodarstva daleko jačih zemalja ne bi mogla izdržati takvu administraciju kakvu ima BiH, čije je gospodarstvo slabo, uništeno ratom i potpuno otvoreno konkurenciji. Dizdarević tvrdi i da u svim organima uprave postoji ogroman broj nepotrebnih radnih mjesta, čak i do 30 posto u svakom, ministarstvu, te da se zbog sličnih problema i ekonomski daleko moćnija Grčka, članica Europske unije, našla pred kolapsom.
BiH je skupa država sa najvećim brojem ministara po glavi stanovnika
BiH na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima ima oko 260 ministara, zastupnika i delegata, što je svrstava u red država s najvećim brojem ministara po glavi stanovnika, upozorio je i predsjednik Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Sanel Huskić. Uz to, postoji golem broj zaposlenih u 137 općinskih administracija, pa službenici u raznim državnim i entitetskim agencijama i ostalim institucijama vlasti na državnim i lokalnim razinama, iz čega proizlazi da je BiH izuzetno skupa država.
Na svakodnevno funkcioniranje administracije Federacije BiH, u čijem je sastavu čak deset županija/kantona, iz državnog proračuna odlazi gotovo 70 posto sredstava, a kada se ona namiri ostaje vrlo malo novca za razvojne inicijative. Nedostatak proračunskih sredstava vlast pokriva zaduženjima kod Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke što je, prema ocjeni analitičara, kupovina socijalnog mira do predstojećih izbora.
Huskić upozorava da vlastima nije u interesu ukidati glomazni državni aparat jer na skorim izborima u listopadu većina njih i računa na podršku administracije, zbog čega je svaka inicijativa za njeno smanjenje unaprijed osuđena na propast. “Vladajuće stranke su napunile administraciju svojim ljudima i to su njihovi klijenti. Njihov vitalni interes je da se to biračko tijelo i ta glasačka moć ne smanjuju” kaže Huskić i objašnjava kako se upravo zbog toga vladajuća oligarhija oštro bori protiv svake inicijative za ukidanje kantona ili njihovo smanjivanje.