HKZ TROPLET rado se pridružuje Inicijativi za slobodnu nedjelju, koja ove 2013. godine pada na 3. ožujka, a koju je pokrenuo „Europski savez za nedjelju“ (osnovan 2011. godine). Ovu Inicijativu svesrdno je podržala Komisija biskupskih konferencija EU, a Komisija„ Iustitia et pax“ HBK uputila je 2012. godine i Izjavu u kojoj pozivaju vjernike katolike i ljude
dobre volje da se pridruže ovom „Savezu“ i ovoj Akciji u koji su uključene razne političke stranke, građanske, crkvene, socijalne i kulturne institucije i udruge.
HKZ TROPLET se pridružuje ovom „Europskom savezu za nedjelju“ i podržava Inicijativu za slobodnu nedjelju kako bi pomogla da se nedjelji vrati duhovna-kulturološka uloga koju je imala u kreiranju uljudbenih tekovina europskoga i drugih kontinenata.
HKZ TROPLET je kulturna zajednica koja njeguje i promovira kršćanske moralne i uljudbene vrednote, pa stoga se rado angažira u obrani nedjelje kao slavljeničkog i neradnog dana, tim više što u svome programskom radu izričito brani dostojanstvo nedjelje, koja bitno utječe na izgradnju Crkve, obitelji i ljudskog dostojanstva. S tim u svezi iznosimo sljedeće argumente u obrani svete nedjelje:
Nedjelja je dan Gospodnji, dan Crkve i čovjeka; nedjelja je blagdan obiteljskog i međuljudskog zajedništva; nedjelja je dan počinka i kulturnog uzdizanja; nedjelja je izraz i okvir u kojem se stvarao i sačuvao kulturološki identitet današnje europske uljudbe.
Spomenute tvrdnje o korisnoj višestrukosti nedjelje pojašnjavamo kroz dvije temeljne čovjekove potrebe i težnje: 1. Čežnja za transcendencijom i 2. Čežnja za međuljudskim odnosima.
Ad 1. Čežnja za transcendencijom (za onostranim): Nemirno je srce čovječje ako ne nađe svoj smi/raj u Bogu, jer je od Boga stvoreno. Toj svojoj čežnji kršćani udovoljavaju prvenstveno nedjeljnom svetom misom u kojoj slave svoju stvorenost, otkupljenost i zajedništvo s Kristom i u Kristu. Radi toga je sveta misa za kršćane izvor i vrhunac sveukupne čovjekove sreće. Stoga su prvi kršćani svojim progoniteljima govorili da ne mogu bez nedjelje i životima su svojim plaćali i čuvali nedjelju. Zato nedjelju, baš po svetoj misi, zovemo sveta nedjelja jer se čovjek u njoj posvećuje Bogu, prepoznaje se kao bogoliko, otkupljeno i slavljeničko biće. Trudimo li se mi kršćani dovoljno, uz puno manju cijenu od prvih kršćana, sačuvati nedjelju i njezinu transcendencijsku ulogu od trgovačkih lanaca koji sve više postaju moderne „arene“ u kojima se ljudi bespoštedno bore za preživljavanje i bespomoćno izlažu samovolji njihovih bezbožno-pohlepnih gospodara?!
Ad 2. Čežnja za obiteljskim i međuljudskim odnosima: Nije Bog stvorio čovjeka samo kao pojedinca, nego je Bog stvorio brak i obitelj i dao im potrebno okruženje koje nazivamo domom i domovinom. U tim svojim postojbinama, putem i snagom međuljudskih odnosa, čovjek ostvaruje svoju čežnju za zajedništvom. Zato je nedjelja od pamtivijeka, osim dan posvećen Gospodinu, bila i blagdan obiteljskog i društvenog zajedništva u kojem je čovjek upražnjavao i druge svoje uzvišene potrebe. Tako se nedjeljni kult, kroz međusobno druženje i suradnju pretakao u kult/uru. Od kršćanskog kulta nastala je europska kultura. Trudimo li se mi dovoljno danas čovjeka obraniti od ove perfidne „torture“ moćnih trgovačkih lanaca i drugih lako-profitnih struktura koji čovjeku oduzimaju pravo na nedjelju, to jest pravo na kult i kulturu, na zajedništvo sa svojim članovima obitelji i širom društvenom zajednicom, a svode ga samo na „kruh za trbuh“. Zauzmimo se više za one osobe, među kojima je najviše naših žena i majki, koje zbog prisilna nedjeljna kulučenja ne mogu dovoljno zagrijati svoja obiteljska ognjišta. Tako se s rastakanjem nedjelje rastaču i naše obitelji i naša kršćanska kult/ura. Nije li baš presudnu ulogu u očuvanju židovske dugostoljetne nacije i njihova identiteta, kako čitamo u Bibliji, ponajviše odigrala subota, dan posvećen Jahvi i bližnjemu?!. A ovdje je i više od subote.
HKZ TROPLET