Kako je ovih dana top-tema svih medija zima, pogledajmo što o zimi i hladnoćama piše “Godišnjak od događaja crkvenih, svietskih i promine vrimena u Bosni” od fra Jaka Baltića (1813-1887), kojega je za tisak priredio dr. fra Andrija Zirdum, a tiskano 2003. godine u izdanju Svjetla riječi i Naših ognjišta. God.763. Crno more se je sledilo u dubinu od 30 sežanja te su zidine carigradske porušene za lomljenje leda.
God. 829. Sledio se Nil.
God. 860. Snijeg i led trajali su bez prestanka šest mjeseci. Jadransko more posve se bi sledilo.
God. 974. prelazilo se Bosfor po ledu, i trećina pučanstva u Francuskoj biše pomrla od studeni.
Trinaesto i četrnaesto stoljeće ostadoše glasoviti po studeni. Godine.1210, 1213, 1218, 1234, 1236, 1248. bijahu osobito pogubne.
God. 1210. i 1234. kola teško natovarena prelazila su Jadransko more prid Mlecima. God.1303. more u Flandriji i Holandiji se sledilo na tri morske milje daleko. God.1316. otrgo led sve mostove u Parizu, a god. 1323. cijelo se Sredozemno more sledilo. God.1364. led na Rajni bijaše debeo 15 stopa. Skoro svi vinogradi i sva voćna stabla biješe uništeni. God. 1400. sledilo se more na cijelom sjeveru Europe.
U XV. Stoljeću studen nije više bjesnila u sredozemnim predjelima ali na sjevernim stranama podvostručila se.
God. 1408. otrgo led skoro sve mostove u Parizu. Kancelar parlamenta nije mogao podpisivati se još u vrućoj sobi, smrzlo se crnilo. Sve se more sledilo među Norveškom i Danskom.
God. 1420. pomor strahoviti prouzroči studen. Životinje dovukle se u Pariz da žderu mrtvace. Crno more cjelo se sledilo.
God. 1434. išlo se po ledu od Danske u Švedsku. Dunav je dva mjeseca bio sleđen. Iste godine trajala tri mjeseca leda u Parizu neprekidno.
U XVI. stoljeću predjeli u Sredozemnom moru sledili se: god. 1507. sledilo se more u luci marseljskoj. God 1564. sledila se Rajna. God. 1594. sledilo se more kod Marselje i Mletaka.
God. 1621. Jadransko se more dvaput sledilo. God. 1634. sasvim se sledilo Baltičko more. God. 1683. u Touraini trećina stanovništva poginula od studeni i od gladi. 1684. Temza se sasvim sledila, led 11 palaca debeo.
U XVIII. stoljeću metereološki ljetopisi su savršeniji i točnija izvješća.
God. 1709. studen se držala kroz više dana na 24 stupnja. Sredozemno more na više mista sledilo. Vino se u bačvama sledilo, skoro sva voćna stabla biješe uništila i zvona se razbila kad je se zvonilo.
God 1735. studen bila na 67 stupnjeva u kineskoj Tatarskoj.
God. 1740. sagradiše u Petrogradu ledenu palaču opkoljenu gromadima leda s kojima je se moglo iz topova pucati.
God. 1782. sledila se Sena kroz dva miseca. Ledila se kroz 60 dana neprestalno.
God. 1787. bila je studen u Parizu 22 stupnja a u Marselju 17 stupnjeva, La Manche pokrila ledom, u Marselji led od 12 palaca.
God.1793. trajala studen 42 dana u Parizu od 23 stupnja. Holandsku flotu zaustavljenu na ledu osvojilo je francusko konjaništvo.
God. 1879. trajala je zima blizu dva mjeseca te je kod nas izlazila na 24 stupnja.
1887/8.veliki snijeg blizu 2 metra debeo, a po planinama 6-8 metara debeo. Zima od 25 stupnjeva kroz nekoliko dana u Sarajevu.
Godine 1896. Božić kopan bez snijega i topal. U siječnju 1897. kroz nekoliko dana snijega malo, zima najviše 8-10 zatim toplo. U siječnju na više mjesta u Dalmaciji i Srbiji cvalo. Kod nas ugodno vrijeme, u veljači i kod nas novog cvijeća. Ožujak topal i u noći smrzava, nu po planinama snijeg leži.
Tekst je pretrpio male preinake kako bi bio približen suvremenom pravopisu našeg jezika, s tim i razumniji čitatelju.