Drugi svjetski rat u Evropi je završen kada je 9. maja 1945. godine u Berlinu potpisana bezuvjetna kapitulacija Njemačke. Šezdeset četiri godine kasnije, obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom u BiH je gorkog okusa, kaže za “San” Jure Galić, predsjednik SABNOR-a.
Jure Galić je rođen u mjestu Bijači kod Ljubuškog, 20. rujna1921., sudionik NOB-e od 1941.
“Na žalost, ne možemo tvrditi da je fašizam poražen. Iako je to bio 1945. godine, kako godine odmiču, on postaje sve jači, a demokratske snage sve slabije. Da je poražen, mi ne bi imali 1992., ni 1995. godinu. Ne bi imali silne zločine koji su počinjeni na teritoriji BiH. Ne bi imali genocid u Srebrenici, razaranje Mostara, blokadu Sarajeva, Prijedor… Sve ono što je učinjeno u ovome ratu, rezultat je fašizma, fašizam u BiH itekako postoji i vrlo je aktivan”, kaže Galić.
– Ko je kriv za to?
Mislim, prvo, da je osnovna krivica to što je naša omladina bila zapostavljena, jer škole i sve ostale institucije koje se bave omladinom, nisu odigrale svoju ulogu. Današnja omladina ne zna što je fašizam ili znaju vrlo malo ili znaju na pogrešan način. Osim toga, II svjetski rat i ovaj posljednji karakterizira to da su bili nametnuti i da nije bilo alternative osim stradati ili suprotstaviti se neprijatelju. Odgovornosti se ne može osloboditi ni Savez komunista zbog popustljivosti, pogrešnih procjena, predviđanja i podcjenjivanja onoga što slijedi.
– Koliku ulogu u bujanju nacionalizma ima to što su mnogi četnici i ustaše prešli u partizane kada su shvatili da je fašizam pred porazom?
Iako je evidentno da partizani iz 1941. i oni iz 1945. nisu bili isti, jer prve karakterizira čistoća i idealizam, dok kasnije dolazi do njihovog razvodnjavanja, ja ipak smatram da je sazrijevanja antifašizma kod svakog pojedinca teklo svojim tokom. Nisu svi ljudi bili spremni u isto vrijeme. Neko je uočio problem ’42, neko ’43…
– Koji je trenutak bio presudan za naknadnu pobjedu fašizma?
Kada su na vlast došle nacionalističke radikalne stranke, bilo je gotovo. To je bio kraj antifašističkog režima. I ako se one i dalje zadrže na vlasti, nama nema spasa. Mi možemo pričati što god hoćemo, ali oni će provoditi svoje. I današnja omladina ako im se ne suprotstavi, biće odvedena u klaonicu.
– Očekujete li da će bh. vlasti u BiH ikada zakonom zabraniti neofašističke organizacije i upotrebe njihovih simbola, uključujući ustaške, četničke i organizacije koje se naslanjaju na tradiciju Handžar divizije?
Ne, sve dok na vlasti bude ova garnitura. Kako da to očekujem primjerice od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića, koji je izmijenjao sve moguće političke stranke, uključujući i one najradikalnije i koji nas ne želi primiti? Kako da to očekujem kada znam da taj zakon nije njihova politička opcija i da taj zakon drže u ladici?
– Sve češće se poteže pitanje Blajburga i potencira krivica partizana. Koji je Vaš komentar?
Ja smatram da je ovakva priča o Blajburgu velika laž i ujdurma. Naime, u to vrijeme prema Blajburgu, osim ustaša i njihovih porodica, išli su i Njemci iz Grčke, četnici, Englezi, Amerikanci, Rusi, Bugari… Tamo se našlo stotine hiljada vojnika raznih državnih vojski i svako se obračunavao sa svakim. Ja vjerujem da je tamo stradalo i puno ustaša, ali, to ne možemo pripisati samo jednoj strani, a osim toga vrlo je bitno i pitanje ko je za to kriv. Ja koji sam govorio da ne idu tamo ili oni koji su ih uz raznorazna obećanja privolili u ustaške redove? Osim toga, ja vas pitam je li iko ikada čuo za Blajburg do ovoga rata? Tek dolaskom nacionalista na vlast počele su te priče o paćeništvu, a osnovni razlog je što su te snage morale nekako naći opravdanje za svoj poraz i za umirivanje savjesti.
Sjećanje na Bitku na Neretvi
JABLANICA – Na svečanom obilježavanju Dana pobjede i 66 godina od Bitke za ranjenike na Neretvi, pred više tisuća prisutnih, Jure Galić, predsjednik SUBNOARBiH, danas u Jablanici, podsjetio je na herojske pobjede Titovih partizana i poručio da se Bosna i Hercegovina prestane dijeliti, jer ona je uvijek bila samo jedno i jedna.
Upućujući dobrodošlicu svim antifašistima, načelnik Općine Jablanica Salem Dedić ukazao je na neriješeni status muzejskog kompleksa i problem glavnog eksponata, skeleta legendarnog mosta, koji je Neretva odnijela krajem 1991. godine.
Skup je uime antifašista Crne Gore pozdravila Sofija Klikovac, u ime Hrvatske Božo Kovač, a organizacije antifašista Slovenije, Srbije i Makedonije poslale su brzojave.
U svečanom programu na platou Muzeja «Bitke za ranjenike na Neretvi», učestvovali su «Mostarske kiše», KUD «Neretva» iz Jablanice i KUD «Preporod» iz Konjica.
izvor: SAN I Fena