Kako su naši stari slavili Badnjak i Božić

nosnja_badnjak
Budući da se nalazimo u blagdanskom vremenu odlučili smo se  prisjetiti kako su naši djedovi i bake provodili Badnjak i Božić, što su pripremali za jesti u to vrijeme te kakvi su običaji bili. Ukratko o tradicijskim običajima su nam ispričali Jagoda i Srećko (Sire) Petrušić iz Lisica.

Kakav je običaj bio prilikom unošenja Badnjaka?

Badnjaci su se sikli nedilju dana prije Badnjaka, bilja se unosilo koliko je čeljadi u kući. Glavni i odgovorni je domaćin kuće koji unosi bilje, poredaju se svi iz kuće i staro i mlado. Kada glavešina kuće  unosi badnjak govori Faljen Isus i Marija, na dobro vam došla badnja večer i sveto porođenje Isusovo. Pije se vino i krsti se vinom taj Badnjak. Kada se priloži onda svi sidaju i moli se, pozdravi se Gospa, prikrsti se onda se moli ako ti je neko u svitu i za pokojne. Badnjak se poliva vinom i on gori, neka je zeleno drvo ali sve gori i ujutro ostane jedan komad  i  to se zakopa u vinograd  i na svaki komad zemlje da bude rodnija zemlja  i  zakopa da ti ga motika ne more naći, i da to bude blagoslovljeno. To kada ostane, blagoslovljeno  neće ni grab ni krupa.  Kuvalo se divlje suoparno zelje ili gra pod ulje, nije bilo ribe na Badnji dan.  

Kakvi su bili običaji na Božić?

Na Božić jutro rano se ustaneš po mraku da se more rakija popit i kolač pojist ako je bilo. Pila se i bila kava na Božić, tada i ko zna opet jer nije bilo. Jutri bi se  pošlo u 6 sati na misu na Humac, u 7 sati  izađi na bajer i da ne govorimo koliko je ljudi bilo pun bajer. Svi su išli na misu iz okolinih sela na Humac. I onda poslije mise se svi iskupe  di se odredilo igralo se kolo, baca se kamena s ramena ,šijavice, okavice, razgovora i  gange . Pjevale se stare pjesme, a glavna je bila koja se pjevala, „Treni meni  janje moje“i ganga, a muško su dosta pivali „U jablana visoko, visoka dosta lista široka janje moje“. Onda bi svak na veliku ledinu donija kolača i hrane šta je ponija sa sobom. Stalo bi se u krugu i onda najmanje dite koje bi bilo tu  pošalješ  ga da odnese koga smatraš velikim prijateljem nanizano na koncu smokava, orasa, bajama i od toga se naprave krugovi. Onda  ko bi ti bija malo dalji prijatelji na neku granu isto se to naniže smokava, orasa stavi se i cigareta ako puši  i pošalje mu se . I on tebi odotuda isto vraća ili će na brzinu ako nema ništa naranču poslati ili ako ti je se rakija popila on nadolije pa ti vrati. Na Božić poslije mise cure i momci su bacali svom glavnom koga se zamiri naračnu, jabuku ili nanizano na koncu orasa smokava bajama, ako bi promašija pa nebi ulovija, velika  bi sramota bila. Toliko bi se zabavilo da bi se dolazilo u četiri popodne kući na ručak. Kad se ručalo zatvara se kuća , ako je bilo stara i nejaka to ostane i onda se obilazija komšiluk do komšiluka. Obilaliza se kuća do kuće, pivalo se, svaki bi sa sobom ponija ili jabuku ili naranču kako bi se dala u kuću di iđeš.  Na Božić svak je iskupija nešto da ima za pojist, pa da će zajmit pa da mu vrati ili da mu otkopa to na proliće ili dolita, samo je se svak snaša da na Božić prođe dobro. Pravili su se i kolači a kako je ko zna, bilo je suvi kolača i u njemu jaja. Kako je bija post jedva se čekalo da  osvane Božić kako bi se moglo nešto pojist.

hum.ba