Federalna revizija dala je negativno mišljenje o financijskim izvješćima proračuna koja su dostavili predstavnici vlasti Zapadnohercegovačke županije koja je u prošloj godini zadužila ovu županiju s dodatnih skoro devet milijuna maraka, a istodobno nisu plaćeni milijunski iznosi za doprinose djelatnicima, subvencionirane su kamate tvrtki Lijanovići umjesto izdvajanja poticaja poljoprivrednim proizvođačima. Doprinosi za četiri plaće
U općoj ocjeni izvršene revizije navodi se da “godišnja financijska izvješća proračuna Zapadnohercegovačke županije ne prikazuje istinito i objektivno, prema svim bitnim pitanjima, stanje imovine i obveza na dan 31. prosinca 2009. godine, rezultate poslovanja i izvršenja proračuna”. Valja reći da se ne može potvrditi da je izvršenje proračuna praćeno niti su donesene privremene mjere za uravnoteženje s obzirom na smanjenje prihoda i primitaka, tako da ukupni rashodi i izdaci nisu pokriveni što je na kraju godine rezultiralo ukupnim iskazanim proračunskim deficitom u iznosu od 13,2 milijuna, od čega 4,3 milijuna otpada na dubioze iz protekle godine. Unatoč tome što su ostvareni prihodi od 69, vlast je u proračunu planirala potrošiti 78 milijuna. Dodaje se da je prilikom planiranja, izrade i donošenja proračuna županije planiran deficit u iznosu od 8,9 milijuna, a da za taj iznos nisu osigurani izvori financiranja. Valja reći i da kratkoročne obveze Zapadnohercegovačke županije iznose 29,3 milijuna, od čega se na obveze prema dobavljačima odnosi 8,3 milijuna, a dosad ukupno obveze za poreze i doprinose na plaće iznose čak 15,7 milijuna maraka. Iz federalne revizije navode da je tijekom 2009. godine došlo do značajnog povećanja kratkoročnih obveza u iznosu od 8,4 milijuna u odnosu na prošlu godinu. U izvještaju se navodi da je tijekom 2009. godine isplaćeno jedanaest plaća, dok su pripadajuće poreze i doprinose na plaće isplaćene samo za prva četiri mjeseca revidirane godine, što je suprotno Zakonu o doprinosima.
– Ukupno iskazane obveze za poreze i doprinose iznose 15,7 milijuna, od čega se na neizmirene obveze iz 2009. godine odnosi 6,1 milijun i na neizmirene obveze iz ranijih godina 9,5 milijuna, ističe se u izvještaju. Najlošija ocjena, a na što je i ranije bilo velikih primjedbi, vezana je uz poticaje, ali i tekuće transfere.
U prošloj godini deset posto proračuna usmjereno je za poticaje poljoprivrednoj proizvodnji od 7,1 milijun maraka, od čega su se 4 milijuna odnosila na poticaje poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji iz 2008. godine.
Pri tome je u najvećem dijelu novac dobila Mesna industrija Lijanovići za subvencioniranja kamata.
U dva navrata Vlada je donijela odluke o isplati oko dva milijuna maraka “izravno na račun Hypo Group Alpe Adria banke u svrhu subvencioniranja kamata na kredite u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji, koje je navedena banka potpisala s društvom Lijanovići d.o.o. Široki Brijeg”.
– Uz zahtjev, Lijanovići d.o.o. Široki Brijeg dostavljena je specifikacija kamatnih listova po kreditima koje je ovjerila banka, kao i ugovori o kreditu, stoji u izvješću. Objašnjava se da taj novac nije usmjeren za subvencioniranje kamata na kredite za poljoprivrednu proizvodnju nago za pokrivanje “dugoročnih i kratkoročnih kredita koje je korisnik kredita preuzeo za održavanje tekuće likvidnosti i ulaganja u obrtna sredstva i za koje se ne može se potvrditi da su namjenski utrošena za poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju”.
“Novi” poticaji
– Također, ne može se potvrditi da su navedenim subvencioniranjem kamata očuvana postojeća i otvorena nova radna mjesta, što je osnovna namjena ove vrste poticaja predviđena Zakonom o novčanoj potpori u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u Zapadnohercegovačkoj županiji, ističe federalna revizija. Jednako tako za subvencioniranje veterinarskih usluga isplaćene su 778.873 marke, od čega se 613.275 KM odnosi na subvencioniranje veterinarskih usluga Mesne industrije Farmer d.o.o. Široki Brijeg, koja je također u vlasništvu Lijanovića. Revizijom su utvrđene i druge nepravilnosti pa je tako Vlada isplatila 100.000 konvertibilnih maraka Udruzi za zaštitu i očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja iako se iz poticaja ne mogu isplaćivati sredstva za tu namjenu. Plaćeno je i navodno opremanje ureda Udruge poljoprivrednika u Širokom Brijegu, a nije dostavljena dokumentacija o utrošku. Vlada je odobrila i izgradnju rasklopnog postrojenja Knešpolje radi poticaja poljoprivrednoj proizvodnji, a da kasnije nije ispostavljena faktura za izvršene usluge niti je prezentirano izvješće o utrošku ovih sredstava. Revizija je kritizirala i način podjele tekućih prijenosa za koje su izdvojena 18,3 milijuna maraka, od čega su javnim poduzećima usmjerena 7,2 milijuna, općinama 4,6, pojedincima 2,7, braniteljima 839.541 marka.
Vlada široke ruke
U izvješću revizije navodi se da su se sredstva tekuće pričuve koristila za financiranje izdataka tekućeg održavanja Uprave za ceste (244.000 KM), nabavu opreme za osnovnu školu (37.830 KM), pozajmicu Rudnicima boksita d.o.o. Široki Brijeg (50.000 KM), Ministarstvu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za tekuće prijenose braniteljima (200.000 KM), za povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstva (130.000 KM). Izvršen je prijenos sredstava tekuće pričuve za različite namjene prema zahtjevima pojedinaca koji su upućeni predsjedniku Vlade ZHŽ-a i ministru financija i realizirani su njihovim rješenjima, što ukazuje da se sredstva tekuće pričuve nisu koristila za žurne i nepredviđene izdatke koji se pojave tijekom proračunske godine, kako je regulirano Zakonom o proračunima u FBiH i Zakonom o izvršavanju proračuna ZHŽ-a za 2009. godinu.
Grijesi na tri stranice
Na pune tri stranice federalna revizija uputila je zamjerke te preporuke o načinu rada u Zapadnohercegovačkoj županiji. Tako se navodi da je potrebno promijeniti procedure rada, uvesti interne kontrole i reviziju, uvesti plaćanje kroz riznicu, zatim redovitu isplatu poreza na plaće i ostalih doprinosa. Za dodatna plaćanja potrebno je osigurati dokumentaciju, kao i za službena putovanja, korištenje službenih mobitela, korištenje vozila, trošenje novca na stručno usavršavanje kadrova koji se školuju za posve druge potrebe, a ne za ministarstvo koje ih financira. Revizija traži i sklapanje posebnog sporazuma o sufinanciranju visokog školstva, nadzor trošenja sredstava. Tekuće transfere treba planirati i izvršavati s pozicije resornog ministarstva, a ne županijske Vlade. Oko poticaja revizija navodi da je potrebno isplaćivati sredstva samo za navedene svrhe, a ne izmišljati “nove” vrste poticaja.