Krštenja u Mostaru ubuduće samo u matičnim župama

Posljednjih mjeseci tema o kojoj se žučno raspravlja među katoličkim vjernicima u Hercegovini, napose u Mostaru, su nalozi mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića koji provodi u djelo crkveni zakon koji je od ranije na snazi, ali se do sada nije primjenjivao. Odluke se tiču praktičnih vjerničkih pitanja čime se preciziraju pitanja i pastoralnoga rada i života.

Matična župa

Tako je u nedjelju s oltara crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru potkraj misa obavljena obavijest kako se ubuduće u ovoj crkvi neće moći krstiti novi članovi katoličke Crkve iz Mostara koji ne pripadaju ovoj župi, nego će to morati učiniti u župi kojoj pripadaju njihovi roditelji. Za sada je, sukladno crkvenome zakonu, utvrđeno da se samo sakrament krštenja mora obavljati u matičnoj župi, dok se to primjerice ne odnosi za vjenčanja. To se ne odnosi niti za pričest, dok se krizma – sakrament svete potvrde prima u mostarskoj prvostolnici, Marije Majke Crkve. Unatoč tome što su se brojne generacije krstile u ovoj crkvi, to će ubuduće moći prakticirati samo oni koji pripadaju ovoj župi, a to su mostarska naselja u južnom dijelu grada. Čak i svi oni iz Mostara koji ubuduće žele biti kumovi na vjenčanju ili krštenju moraju izvaditi potrebne potvrde iz ove mostarske crkve te ih prenijeti u svoje nove župe. Uz to, još je jedan dekret izazvao pozornost, a tiče se zabrane da svećenici stavljaju znak križa na glavama djece koje roditelji donose na pričest.

Crkveni dokumenti

Valja reći da je u Mostaru nakon okončanja rata uspostavljeno više župa u koje su vjernici dužni prenijeti svoje crkvene dokumente. Uz dvije ‘stare’ župe Marije Majke Crkve sa sjedištem u katedrali u Mostaru i crkvi sv. Petra i Pavla kojom upravljaju franjevci, u Mostaru su uspostavljene župe sv. Ivana apostola i evanđelista, zatim župa sv. Luke evanđelista, svetog Marka evanđelista, župa sv. Mateja apostola i evanđelista. Prije rata postojale su župa Presvetoga Trojstva Blagaj – Buna, župa Svih Svetih u prigradskome naselju Drežnici, župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (BDM) u Gorancima, župa Ilije proroka u Kruševu te župa Rođenja BDM u Pologu, kao i 
župa Presvetoga Srca Isusova u Potocima. Uz ove župe, koje crkva smatra jedino priznatim i službenim, postoji i još nekoliko crkava i župa u kojima djeluju razriješeni svećenici koji nisu htjeli prihvatiti odluke po kojima su trebali napustiti određene župe i predati ih dijecezanskim, svjetovnim svećenicima.

Crkveni kanon 857 § 2 ZKP propisuje: „Neka bude pravilo da se odrasla osoba krsti u svojoj župnoj crkvi, a dijete u vlastitoj župnoj crkvi roditelja, osim ako drukčije savjetuje opravdan razlog“.

Kako se to crkveno pravilo opslužuje u mostarskim župama: Sv. Petra i Pavla (osnovana 1849.) u Katedrali Marije Majke Crkve (1980.), Evanđelistȃ: Sv. Mateja, Sv. Marka, Sv. Luke i Sv. Ivana (sve iz 1993.) i Sv. Tome (2011.), neka pokaže sljedeća tablica podijeljenih krštenja u 2011. godini prema Maticama krštenih koje su dostavljene na Ordinarijat, s približnim brojem vjernika, u nedostatku sigurnih statistika:

Katedrala	87	10.440
Sveti Petar i Pavao	244	6.000
Sveti Matej	54	7.000
Sveti Marko	0	4.000
Sveti Luka	4	3.000
Sveti Ivan	67	20.000
Sveti Toma      od     7. IX. 2011.	5	4.500
Ukupno krštenih u župama grada Mostara	461	katolika, očito prenapregnuto – 54.940

 

Pročitali smo u istim Maticama da je

u župi Sv. Petra i Pavla iz drugih gradskih župa kršteno 138 djece: iz Sv. Ivana – 29; iz Katedrale – 23; Sv. Tome – 22, koja je pripadala Katedrali do rujna 2011.; Sv. Luke i Sv. Marka – 27; Sv. Mateja – 34;  iz Blagaj-Bune – 3.

U Katedralnoj župi iz drugih gradskih župa kršteno je 30 djece: iz Sv. Ivana – 13, Sv. Mateja – 5; Sv. Marka – 5; Sv. Luke – 2; s Bune – 3; Sv. Petra i Pavla – 1; iz Kruševa – 1 – u Matici je uvijek označeno iz koje je župe dijete.

U župi Sv. Ivana iz drugih gradskih župa kršteno je sedmero djece: iz Sv. Petra i Pavla – 2, Sv. Marka – 2; Sv. Tome – 2 i iz Katedrale – 1.

U župi Sv. Mateja iz drugih gradskih župa kršteno je sedmero djece, i to sve po jedno: iz Katedrale, Sv. Petra i Pavla, Sv. Ivana, Sv. Marka, Sv. Luke i iz Gruda.

Da je ovo jedna od nedopustivih pastoralnih anomalija, svima je više nego očito.

Stoga ovim molim i zahtijevam od svakoga župnika ili dotičnoga krstitelja da ubuduće upućuje molitelja za krštenje djeteta na vlastitoga župnika, a u slučaju molbe Ordinarijatu, neka napismeno obrazloži, prije samoga krštenja, koji ga „opravdan razlog“ savjetuje da prima na krštenje djecu iz drugih gradskih župa. I kada primi dopuštenje Ordinarijata, moći će krstiti i upisati u Matice krštenih dotične župe.

Sve vas s poštovanjem pozdravljam