„Lani i preklani sezona je bila katastrofalna, a ova će nas dokrajčiti“, ističe Miro Ćutuk predsjednik Udruge poljodjelaca Županije zapadnohercegovačke, a zatim nabraja:„Ima pet – šest dana na Veletržnici u Tasovčićima preko koje uglavnom plasirano robu, cijena rajčica je pala na 5 do 10 feniga(!), odnosno gajba od 10 – 12 kilograma se prodaje za 1,5 do 2 KM, rijetko skuplje, lubenice su 20-tak, paprike i bostan 30-tak feniga, za mahunu nitko i ne pita… Breskva poslije rata nije bila jeftinija kao ove godine.
To je trenutačna slika stanja prilika na jugu Hercegovine, gdje je poljodjelstvo daleko najvažnija gospodarska grana. Trka za poslom do sada je bila prepreka za prosvjede i okupljanja. Međutim, nakon što se prestalo brati povrće, jer nema cijenu, udruge poljoprivrednika iz Zapadne Hercegovine su počele „konsultacije“ oko mogućih prosvjeda.
„Planiramo prosvjedovati u Sarajevu, pred Vijećem ministara BiH i Vladom Federacije, to su institucije koje bi najbrže mogle pomoći“, ističe predsjednik Ćutuk koji naglašava da se stanje hercegovačkog poljodjelstva iz godine u godinu pogoršava umjesto da napreduje, a razlozi su višestruki.
„Ulazak trgovačkih lanaca na tržište BiH, značajno je smanjio trgovinu preko zelenih pijaca, a kako trgovački lanci skoro isključivo uvoze robu, onda smo za njihov udio u trgovini zeleni izgubili i udio na domaćem tržištu. Situacija je porazna, mislim da trgovačke lance nitko više i ne može kontrolirati. Drugi problem je porozna granica, između Republike Srpske i Srbije. Javna je tajna da na bijeljinsku tržnicu i Arizonu u velikim količinama roba stiže iz Srbije. Kako, valjda bi trebali znati ovi u DGS-u. I najzad odluku o zaštiti domaće proizvodnje voća i povrća bi trebalo donijeti Vijeće ministara, a koje se nije uspjelo usuglasiti ni oko formiranja ministarstvo poljoprivrede na državnoj razini, pa je teško očekivati da bi se mogli dogovoriti oko zaštite domaćeg voća i povrća“, kaže Ćutuk.
Uglavnom, povrće i voće ovih dana Čapljini, Ljubuškom, Stocu… u očaj baca poljoprivrednike, rezigniranost raste, pa je neizvjesno kako će sve skupa završiti, osim sigurnog gubitka za većinu poljodjelaca.