Kupanje u Neretvi na vlastitu odgovornost

neretva
neretvaVisoke temperature zraka koje ovih dana vladaju u Mostaru potjerale su veliki broj građana na obale rijeke Neretve kako bi potražili barem malo rashlađenja u njezinim vodama.
Zelena mostarska ljepotica već godinama u ljetnim danima mami kupače, a posebice sada kada je financijska kriza uvelike ispraznila novčanike i kartice, pa većina građana more može vidjeti tek na razglednicama i nikako drugačije.
No, je li Neretva još uvijek zelena i čista i je li njezina voda valjana za kupanje ili će, pak, ostaviti posljedice na zdravlje kupača?

Na to pitanje nitko sa sigurnošću ne može dati točan odgovor jer u ovoj godini nije bilo ispitivanja kvalitete vode.

– Ove godine nismo radili analize voda iz jednostavnoga razloga što za to nemamo novca. Prošle godine smo iz županijskog proračuna dobili 300.000 KM, no ove godine županijska Vlada za naš je zavod izdvojila samo 100.000 KM, tako da s tim sredstvima možemo uraditi samo najvažnije zacrtane programe, među kojima nije i analiza rekreativnih voda – kazao je dr. Eniz Čolaković, specijalist higijene i zdravstvene ekologije u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a.

Lanjski pokazatelji

Što se tiče podataka iz prošle godine, u 2008. je urađeno 68 analiza rekreativnih voda na mikrobiološku ispravnost, od čega je oko devet posto uzoraka bilo neispravno, odnosno nije odgovaralo pravilniku prve i duge kategorije voda koje se koriste u rekreativne svrhe.

– Analizu voda Neretve obavili smo u gotovo cijeloj njezinoj dužini koliko se proteže kroz našu županiju – od Rame i Ramskoga jezera pa sve do Neuma, a neispravni uzorci uglavnom su bili iz gradskih središta Mostara i Konjica. Glavni zagađivači Neretve su nekontrolirano ispuštanje fekalnih voda iz kanalizacijskih sustava, zatim ispuštanje septičkih jama iz vikendica koje se nalaze uz rijeku, ispuštanje sanitarnoga otpada i neprečišćene industrijske vode – istaknuo je dr. Čolaković.

Svim kupačima u Neretvi ili u drugim rijekama i jezerima, on je preporučio da zagrijanih tijela ne uskaču u vodu, što može biti kobno, da ne rone ili se grcaju, a da se mala djeca ne kupaju u plićacima.

– Putem vode i kupanja mogu se dobiti razne zarazne bolesti, a najčešće gutanjem vode nastaju crijevne infekcije. Također, mogu se dobiti i upale sluznice oka, uha i mokraćnih kanala, te druge zaraze. Budući da plaže uglavnom ne ispunjavaju sanitarne standarde, građanima preporučamo da budu oprezni i da se nakon povratka u svoje domove okupaju toplom vodom i sapunom ili kupkom – rekao je dr. Čolaković.


Stanislava Marić l Slobodna Dalmacija