Na račun jagoda izgradile su se kuće, školovala dica…

Na račun jagoda izgradile su se kuće, školovala dica...
Autor: Mate Primorac | Slobodna Dalmacija

Vrgorački proizvođači jagoda ove godine slave veliki jubilej – četrdeset godina otkad su posađene prve sadnice slasnog voća po kojem je vrgorački kraj, odnosno selo Orah, postao poznat diljem Hrvatske.

 

Sve je, po pričama, krenulo 1974. godine, kada su danas pokojni Nada i Vojko Granić iz Oraha donijeli prve sadnice jagoda u Vrgorac i zasadili ih. Donijeli su ih iz doline Neretve, a ne, kako su neki govorili, iz Čačka u Srbiji.

Uprava tadašnjega PIK-a “Neretva” pokušala je u to vrijeme pokrenuti proizvodnju jagoda u tom kraju, međutim zbog niza razloga ona nije uspjela. Prigodom preoravanja jedne parcele s jagodama na tom mjestu inženjeri Vojka i Drinko Jelavić, koji su iz Oraha, pozvali su Vojka Granića koji je tom prigodom za svoju obitelj uzeo dvije tisuće sadnica. Od petstotinjak koje su se primile, sljedećih godina namnožilo se četiri-pet tisuća.

 

Rana sorta iz Čačka

 

– Vojko i Nada su otac i majka vrgoračke jagode, najbolje i najkvalitetnije u Hrvatskoj. Kad su počeli pomalo graditi kuću, kupovati strojeve i narod u selu uvidio je da se to isplati, pa su svi počeli saditi jagode. Tada nije bilo sadnica za kupiti, nego su poljoprivrednici ostavljali “krakove” za sadnju. Ljubomorno se čuvala svaka sadnica.

Početkom osamdesetih Mirko Polić iz Čačka donosi u Orah novu, ranu sortu jagoda, pa se tada i moja obitelj uključila u proizvodnju. Cijeli splitski Pazar tih godina mirisao je po vrgoračkim jagodama – kazuje Berislav Govorko, predsjednik Udruge “Vrgoračka jagoda”.

Jagode su počele postupno saditi i u drugim vrgoračkim selima, Banji, Podprologu, Kokorićima, Ravči, pa i u brdskim selima poput Prapatnica, Stilja i Kašča, te u Jezeru, Dusini, Milošićima… Prema riječima stručnjaka i članova udruge, procjenjuje se da je na vrgoračkom području posađeno između 1.200.000 do 1.400.000 sadnica jagoda, a urod se, ovisno o godini i vremenskim prilikama, kreće od 60 do 80 vagona.

Proizvodnjom jagoda bavi se između 120 i 140 obitelji; nekima je to jedini kruh, a drugima dopunska djelatnost. Najveći proizvođač je Lujo Mihaljević. Posljednjih godina “slatki život od jagoda” postao je “kruh sa sedam kora”, kažu u udruzi.

 

Potražnja raste, a cijena pada

 

– Jedan od najvećih problema je fiskalizacija zelenih tržnica, zatim slaba kupovna moć, te ponašanje velikih trgovačkih lanaca, koji cijenu jagoda “lome preko koljena” zato što ne postoji burza cijena.

Apsurdno je da potražnja vrgoračkih jagoda raste, a cijena im pada. S fiskalizacijom tržnica uništena je prirodna ekonomija, a nije stvoren nijedan drugi prihvatljiv model. Zbog toga propadaju OPG-ovi i poljoprivredne ljekarne. S obzirom da je proizvodnja jagoda ručni rad, prema nekoj našoj računici ne isplati se prosječna cijena ispod tri ondašnje njemačke marke za kilogram – tvrdi Govorko.

S plasmanom nema problema, čim se kaže da su jagode iz Vrgorca, otvaraju se sva vrata. No, otkupna cijena kilograma koju su nudili trgovački centri prošle sezone pala je u jednom trenutku čak na osam kuna.

– Zbog toga je ove godine posađeno tri do četiri puta manje jagoda u odnosu na prošlu godinu. Ljudima se jednostavno, kad sve zbroje i oduzmu, ne isplati mučiti. Jagode, kao i mnoge druge poljoprivredne proizvode (breskve, grožđe, jabuke, šljive…) koji dolaze iz Vrgorca, može spasiti osnivanje vlastita servisa, neke vrste udruge, čiji će vlasnici biti sami poljoprivrednici i koja će se brinuti o plasmanu robe na tržište.

Mi smo osnivanjem Udruge smanjili otkupnu cijenu sadnica, znatno povoljnije dobivamo i ambalažu za pakiranje – zaključio je Govorko.