Na uvoz agruma za koje ima dobre uvjete uzgoja BiH potroši stotine milijuna KM

BiH godišnje izdvoji više stotina milijuna KM za uvoz južnog voća i pored toga što ima izuzetno dobre uvjete za uzgoj pojedinih vrsta u prvom redu šipka, maslina i smokava.
Na predavanju za poljoprivrednike održanom u ljubuškoj gradskoj vijećnici u organizaciji REDAH-a, na ovo je upozorio Ahmed Džubur, profesor voćarstva i vinogradarstva na Agromediteranskom fakutetu u Mostaru, koji je kazao da iako ima pokušaja uzgoja, još nema ozbiljnijih inicijativa da se krene sa organiziranom proizvodnjom.

“Šipak  je svakako na prvom mjestu jer ima ekološke predispozicije – nema ozbiljnije štetnike niti bolesti, a pritom njegova cijena na svjetskom tržištu je izuzetno visoka, jer je dokazano da se radi o poljoprivrednoj kulturi koja ima antikancerogeno djelovanje. Ne kažem da mi možemo parirati razvijenim zemljama u proizvodnji, ali svakako da možemo južno voće proizvoditi za vlastite potrebe”, objasnio je Džubur.

On je dodao da će plantažiranje ovih kultura, “uz promjenu državnog ambijenta” kroz poticajne mjere, uspostavljanje određenih parametara “normalnog razvoja poljoprivrede”BiH omogućiti dobar profit.

“Naravno važno je reći da ove kulture mogu uspijevati u onim toplijim dijelovima BiH. Na primjer, šipak, maslina, smokva mogu uspjeti u krajevima gdje zimske temperature ne prelaze minus 20 stepeni u ekstremnim godinama, jer se kod ovih kultura smrzavanja događaju i na minus 9, i kada biljka strada u značajnoj mjeri može se regenerirati”, rekao je Džubur.

On je napomenuo da su to mjesta u kojima temperatura nije limitirajuća, ima veći period sunčanih dana, te gdje postoji mogućnost navodnjavanja po principu “kap po kap”.

“Konkretno to su Trebinje, Popovo polje, Čapljina, Ljubuški, Mostar, Neum, Čitluk i drugi”, dodao je Džubur.

Prema njegovim riječima, još ne postoji registar koji bi pouzdano kazao koliko se obradivih površina nalazi pod ovim kulturama, ali da se generalno može reći da su one u zadnje dvije godine višestruko uvećane.

“Nažalost, to je još daleko manje nego što bi trebalo da bude i što submediteranska Hercegovina može da ima”, kazao je Džubur.