NAJAVA: Znanstveni simpozij o fra Nikoli Šimoviću

U župnoj dvorani u Studencima 12. rujna 2012. (srijeda) s početkom u 15 sati održat će se Znanstveni simpozij o fra Nikoli Šimoviću u prigodi 100. obljetnice njegove smrti (1912.-2012.). Program se sastoji od: znanstvenog simpozija (od 15 do 17:30h, stanka 16:30 – 14:45h), sv. mise u župnoj crkvi u Studencima (predvodi dr. mons. Tomo  Vukšić) u 18 h, predstavljanje markice u čast fra Nikole Šimovića (Hrvatska pošta HB) i domjenka u župnoj dvorani (19:30 h).

Pozdravni govori:

• u ime Biskupije: mons. Srećko Majić, generalno vikar hercegovačkih biskupija
• u ime Provincije: dr. fra Miljenko Šteko, vikar Provincije
• u ime župe: mr. don Ivo Šutalo, župnik
• u ime organizatora: dr. fra Robert Jolić

Autori i teme:

• Dr. sc. don Ivica Puljić: Društveno-političke i crkveno-političke okolnosti djelovanja fra Nikole Šimovića te njegova uloga u Hercegovačkom ustanku 1875. i okupaciji BiH 1878. godine
• Dr. sc. fra Robert Jolić: Opširni fra Nikolin životopis
• Dr. sc. mons. Tomo Vukšić: Upravne službe fra Nikoline (kustod, provincijal, generalni vikar biskupije)
• Fra Žarko Ilić: Izgradnja humačkog samostana
• Dr. sc. fra Andrija Nikić: Izgradnja mostarskog samostana
• Dr. sc. fra Robert Jolić: Izgradnja prve župne crkve u Međugorju
• Dr. sc. Pavao Knezović & Jelena Ostojić: Fra Nikolina djela na latinskom jeziku
• Dr. sc. Iva Beljan: Fra Nikolina djela na hrvatskom jeziku
• Marin Kapular, prof.: Rodoslovlje plemena Šimovića
• Don Branko Šimović i Marija Šimović: Usmena predaja o fra Nikoli Šimoviću

Pojedino izlaganje traje najduže 10 minuta.

Voditelj programa: Ivana Barišić i Ivica Luburić

Glazbeni popratni program: Ženska pjevačka skupina „Izvor“; VIS „Plamen ljubavi“

Objavljivanje monografije o fra Nikoli

• tekstovi sa znanstvenog simpozija
• fra Nikolini pisani radovi na hrvatskom jeziku i prijevod njegova šematizma s latinskog jezika na hrvatski
• fotografije vezane za fra Nikolu i njegovo djelovanje

{xtypo_rounded2}

Rodio se u Zvirovićima, tada župa Brotnjo-Gradnići, danas župa Studenci, 25. travnja 1839. Temeljnu naobrazbu stekao je u širokobriješkom samostanu (do 1855.). U franjevački red stupio je na Širokom Brijegu 15. ožujka 1855., svečane zavjete položio 15. ožujka 1856., a za svećenika je zaređen u Perugi 3. studenog 1860. Bogoslovni studij završio je u Perugi, Italija. Još prije svećeničkog ređenja položio je u Rimu stroge ispite iz filozofije i postavljen je za profesora u Bologni. Tu je ostao četiri godine (1861.-1865.), dok se nije teško razbolio i morao vratiti u Hercegovinu. Nakon povratka iz Italije bio je tajnik biskupa Kraljevića u Mostaru (1866.-1868.). Potom je osam godina župnik na Humcu (1868.-1876.), gdje je gradio samostan i sjemenište. Istodobno je vijećnik Kustodije (1868.-1871.). Bio je punih 13 godina župnik u Mostaru (1876.-1889.). Bio je 13 godina generalni vikar biskupa Buconjića (1880.-1893.) te istodobno po drugi put vijećnik Kustodije (1886.-1889.). God. 1889. izabran je za (posljednjeg) kustoda Hercegovačke franjevačke kustodije, a 1892. postao je prvim provincijalom iste zajednice, koja je te godine bila uzdignuta na čast provincije. Od. 1889. do 1895. vodi izgradnju mostarskog samostana. Potom je župnik u Međugorju (1895.-1899.), gdje također gradi župnu crkvu. Od 1899. do 1912. opet je generalni vikar Biskupije, a 1900./01. kustod Provincije. Bio je iznimno cijenjen i među muslimanima i pravoslavcima. Dočekao je generala Jovanovića 1878. kad su austrougarske trupe ušle u Hercegovinu. Dobio je nekoliko visokih državnih odlikovanja. Bio je profesor (1899.-1910.) i upravitelj Franjevačke bogoslovije u Mostaru te plodan pisac. Dugo godina surađivao je u Kršćanskoj obitelji. Preminuo je u Mostaru 10. rujna 1912. u 74. god. života i 57. god. redovništva od polukapi. Pokopan je na groblju Šoinovac.