Zašto Nadan Vidošević, kandidat za trećeg predsjednika Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske gospodarske komore, u intervjuu za Republiku kaže:
Hrvati moraju znati da imaju dvije domovine
RE: Zabrinjava li vas politička situacija u BiH i što mislite o intenziviranju američkog angažmana u BiH?
VIDOŠEVIĆ: Prije svega mislim da je angažman SAD-a dobro došao u BiH. SAD su uložile i ljudskog potencijala i novaca u stvaranje i očuvanje mira u BiH. I zato mi je logično da to žele kapitalizirati kroz takvu BiH koja će moći biti zemlja trajne stabilnosti i prosperiteta. Bilo kakvo neodgovorno ponašanje u BiH i izvan BiH može predstavljati opasnost, prije svega, za njene građane, ali i širi prostor. BiH je izazov suvremenog svijeta i ovaj svijet mora pokazati da je dorastao tom izazovu. Ovdje se prožimaju tri naroda, tri konfesije i globalizirani svijet koji ne može zaobići nikoga pa ni BiH u kojoj svaki građanin, bez obzira na razlike, mora pronaći sebe.
RE: Koja su, po vama, moguća rješenje za izlazak iz krize?
VIDOŠEVIĆ: Umjesto recepta predložio bih svima onima koji će u dobroj vjeri tražiti najbolja rješenja za BiH da se sjete Europe uoči i nakon stvaranja švicarske konfederacije. To je bio veliki izazov tadašnjoj Europi, a on je rodio jednu od najuspješnijih europskih priča. BiH je vrlo sličan izazov, ovaj put ne samo Europi, nego i cijelom svijetu.
RE: Što mislite o položaju Hrvata u BiH?
VIDOŠEVIĆ: Hrvati, kao najmalobrojniji narod od tri konstitutivna naroda u ne uvijek sređenim odnosima, sigurno je, izloženi su najvećem riziku. Zato je i odgovornost prije svega bošnjačkog i srpskog naroda štititi pozicije hrvatskog naroda u BiH jer nema opstanka, a kamoli stabilnosti i prosperiteta bez ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Hrvatski narod mora preko svojih autentičnih političkih predstavnika braniti svoje pozicije, ali tako da rezultat toga bude napredak cjelokupne BiH. Ono što Hrvatima , ma gdje bili u svijetu, uvijek mora biti pred očima je da imaju privilegij imati dvije domovine. Iz toga moraju izvlačiti i viziju i snagu na putu do blagostanja.
RE: Kako ocjenjujete gospodarsku suradnju RH i BiH. Ima li prostora za daljnje unapređenje iste i na koji način?
VIDOŠEVIĆ: Suradnja je sjajna, a uvijek se naravno može više. Kada su u pitanju robna razmjena i usluge onda tu treba nastaviti kao i do sada. Treba pojačati ulaganja na obje strane granice dviju država, a posebnu pozornost posvetiti zajedničkim nastupima na trećim tržištima. Na nekima BiH, a na nekima Hrvatska, a vrlo često zajedno stjecali smo u prošlosti reference. Sada ih ponovno treba iskoristiti. Sveti cilj ekonomskih i ukupnih politika dviju država mora biti blagostanje naših građana, a ono se može postići samo kroz uspjeh naših gospodarstava.
RE: Od bh dužnosnika i gospodarstvenika vrlo često se čuje da Hrvatska uvodi bescarinske barijere na izvoz nekih njihovih proizvoda. Kako komentirate ovo nezadovoljstvo?
VIDOŠEVIĆ: Mislim da to nije istina. Često prepreke koje osjećaju BH gospodarstvenici dolaze iz specifične situacije u kojoj se nalazi Hrvatska kao zemlja kandidat za EU. Umjesto međusobnih polemika, okrenimo se zajedno europskom putu.
RE: Računate li na glasove dijaspore?
VIDOŠVIĆ: Da.
Čitajte ANALIZU
Zašto su butmirski dogovori propali
Nakon Daytona ne može se tek kazati: Dogovorite se!
Međunarodna zajednica se ne smije izvlačiti na nekooperativnost domaćih političara. Oni su odgovorni za postojeće stanje i više nego domaći političari. Napisali su Dayton i sada snose posljedice. Promjena je nužna, moraju priznati da su konceptualno pogriješili kad su tri naroda „zbili“ u dva entiteta. Zapravo, BiH je sad ponovno tamo gdje je bila 1992. godine. Doduše ne fijuču metci iako iz svijeta pristižu zlonamjerne prognoze da je BiH na rubu rata. Još je neriješena bivša Jugoslavija. Srbi, koji tada ne referendumu nisu htjeli BiH kao državu, ne žele ju ni sada. Novo rješenje za BiH trebalo bi poštovati tu činjenicu. Onaj tko hoće BiH kao državu, a ako za nju nema unutarnje suglasnosti, onda mora to i platiti, novcem, investicijama, vojnim postrojbama itd. Ne može reći „dogovorite se“! Da je naime, bio moguć dogovor onda bi on bio davano postignut, Ili, da je dogovor bio moguć ne bi bilo ni rata. Dakle, ako se ne želi priznati volja naroda i politička realnost u BiH, priznate države koju, kao takvu, ne priznaju svi njezini narodi i građani, onda, na žalost, preostaje samo jedna mogućnost: rastavljanje na nacionalne faktore ili otvoreni, proglašeni međunarodni protektorat. Svako drugo rješenje povlačit će stalne krize, pravnu nesigurnost, kaos i sukobe.
Što znači posjeta ruskog predsjednika Beogradu
Rusija Balkanu jamči vojnu zaštitu i ruši MMF
Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev, kako piše bogradski „Blic“, tijekom jednodnevnog posjeta Beogradu, jedan sat proveo je u razgovoru „u četiri oka“ sa Borisom Tadićem, predsjednikom Srbije. Ključne teme razgovora dva državnika, bile su ruski kredit od milijardu dolara Srbiji, plinski sporazum i sustav nove europske sigurnosti u kojem Srbija, kako je Medvedev rekao, ima važnu ulogu. Iako je posjet ruskog predsjednika najviše dovođen u kontekst ruske financijske pomoći Srbiji, njegove riječi svjedoče da će se Rusija, izuzev financijski i ekonomski, u istočnoj Europi, puno više angažirati i vojno. Ruski predsjednik Srbiji je obećao milijardu dolara kredita što je, kazao je, povoljnije od kredita MMF-a.
Srbija je potvrdila da je jako rusko uporište i da računa na rusku zaštitu, dok se u BiH „lome koplja“ Amerikanaca i europske administracije koji žele ubrzano riješiti probleme sa bh političarima. Rusko-američko-europska granica ponovno je na Drini. Ili možda uskoro i na granicama bh entiteta?
Zbog koga će mirni građanin Širokog Brijega pretvorio u bjegunca
Oliver Knezović, osumnjičeni za ubojstvo sarajevskog navijača, ispričao zašto se odlučio za bijeg iz zatvora u Širokom Brijegu
Pobjegao zbog bahatog ponašanja potpredsjednika Federacije BiH
Fra Petar Jeleč, mladi član Franjevačke provincije Bosne Srebrene ocjenjuje: Hrvati u Bosni žrtvovani su ideji hrvatske nacije
„Kod nas se dogodila potpuna „hercegovinizacija“ hrvatske politike koja je otišla iz Sarajeva i hrvatske interese u BiH podredila samo jednom dijelu ove države – Hercegovini. Tu je i neprihvaćanje BiH kao vlastite domovine, što smatram velikom tragedijom za hrvatski narod u BiH, koji živi u nekoj vrsti duhovne shizofrenije i iskorijenjenosti iz vlastitog kulturno-povijesnog habitusa“, kaže fra Petar
Prof. dr. sc. Mate Granić, predsjednik Hrvatskog društva lobista u intervjuu za Republku zaključuje
EU nema snage sama riješiti problem BiH
„Potpuno podržavam stavove Jacquesa Kleina. Od siječnja, 1994. godine nijedan problem u regiji, posebno u BiH nije se riješio bez američke pomoći i snažne američke inicijative. Ako se političke elite u BiH ne mogu dogovoriti onda je nužno potrebna pomoć SAD-a i EU“, zaključuje nekadašnji, najpopularniji hrvatski političar.
Američki kongresmen Chris Smith priznao
Za BiH su krivi Amerikanci i Europljani
OTKRIVAMO: Zašto se Florence Hartman zamjerila haškom sudu u svojoj knjizi „Mir i kazna“
Kako su Francuzi i Amerikanci „trgovali“ sa Radovanom Karadžićem
POVIJEST
Povijest ratnoga znakovlja Hrvatskoga vijeća obrane Hrvatske republike Herceg-Bosne
S tuđim barjakom ni u boj ni u svatove
EKONOMIJA
Zaljevski naftaši ruše američki dolar
Zlato dostiglo povijesni rekord
Zaboravljeni darovi – donacije stoje na računima
Čak 900 milijuna KM uzalud stoji na računima
USAID najavljuje još financijske pomoći
Novih 35 milijuna dolara za ekonomski razvoj BiH
KULTURA
FRANKFURTSKI SAJAM KNJIGA BiH među svjetskim izdavačima
Mostarski književnik Gatalo, bh. komesar na Frankfurtskom sajmu
INTERVJU Draženko Marijanović, jedan od osnivača Hrvatske kulturne zajednice Troplet
Troplet – nada za duhovnu i moralnu preobrazbu Hrvata
SPORT
Tenisač Ivan Dodig piše o incidentu u Koldingu i razbijenoj pobjedničkoj vazi
Nisam postupio sportski, ali doživio sam veliku nepravdu
Chester Mason , američki košarkaš na privremenom radu u Širokom Brijegu
Nisam požalio što sam došao u Široki
REVIJA
Studentska dob – vrijeme za stjecanje loših ili dobrih navika?
Kako u mladosti sačuvati zdravlje
Jesen i zima u vašem ormaru
10 modnih pravila ove jeseni
Torbe za muškarce – šminka ili potreba?
Nema više trpanja po džepovima
Sad je vrijeme za sadnju lukovica
Trud na naplatu stiže u proljeće
Zamrzavanje hrane – Kako pravilno iskoristiti snagu leda
Sačuvani minerali i vitamini u vašoj škrinji
Prijedlozi za rješenje topline u vašem domu
Kada grijanje doma postane umjetnost
IZLOG
Besplatne online igre sve nemilosrdnije i krvavije
Tisuće igrača „postaju“ kriminalci, mafijaši i ubojice