Sjeća li se još tko Kiseljaka, Čapljine, Ljubuškoga, Troglava iz Livna, Brotnja iz Čitluka, Žepča, Orašja ili pak Posušja?Plejada je to hrvatskih klubova koji su ispali iz Premier lige. „Prestižno“ bh. nogometno natjecanje napustili su u roku od devet godina.
Hrvatske boje, u ligi koja danas broji čak šesnaest klubova, brane svega dva kluba: Zrinjski i Široki Brijeg. Tako se premierligaški nogomet iz nekadašnjeg Saveza Herceg Bosne, koji se prostirao od Save do Jadrana, sveo od Stadiona Pod Bijelim brijegom do Pecare.
Sumrak hrvatskih klubova u Premier ligi počeo je već prve sezone 2000/01. kada su ligu činila dvadeset i dva kluba s bošnjačkih i hrvatskih područja.
Brotnjo opomena
Već tada u velikom prasku iz „elitnoga“ natjecanja ispadaju Kiseljak, Čapljina, Ljubuški. Sezonu kasnije, natjecanju se priključuju klubovi iz RS-a, a ispada momčad sa dugom nogometnom tradicijom Troglav iz Livna te Grude. Nešto kasnije na red je došao Brotnjo. Sudbina Čitlučana bila je pretkazanje što čeka preostale hrvatske klubove iz manjih sredina. Uslijedilo je ispadanje Žepča, a prošle sezone zloguko proročanstvo ispunili su Posušje i Orašje. S druge strane preostali dvojac Široki i Zrinjski danas slovi za uspješne i dobro organizirane momčadi. U sportskom smislu su uistinu uspješni, no zagrebe li se ispod površine jasno je da ta dva kluba opstaju i postižu vrhunske rezultate isključivo zbog entuzijazma nekolicine nogometnih zanesenjaka, a ne zbog postojanja sustava koji bi podržavao takav rad.
Financijski problemi
Klubovi s hrvatskim predznakom u Premier ligi doživjeli su debakl zbog tri temeljna razloga. Prije svega riječ je o nedostatku strategije koja bi definirala koji bi klubovi trebali biti perjanice svojih regija. Politika zagovaranja da svako selo mora imati svoga premierligaša tako se razbila o glavu. Drugi razlog je financijske prirode. Klubovi bez zatvorene financijske konstrukcije jednostavno nemaju što tražiti u elitnom nogometnom natjecanju pa makar se ono zvalo Premier liga BiH. Ni kvalitetan rad ni talent ne pomaže u tom slučaju. Treći razlog treba tražiti u sustavu prvih entitetskih liga po kojem u Premier ligu ulaze dva kluba, jedan iz RS-a te jedan iz Federacije.
Pretjerana ambicioznost
S obzirom na etničku sliku RS-a jasno je za koga je iz toga entiteta zajamčeno mjesto u društvu najboljih. Istodobno iz prve federalne lige nikada niti jedan hrvatski klub nije ušao u „elitno“ natjecanje. Zbog toga bi predstavnici nekadašnjeg NS Herceg-Bosne, a koji danas sudjeluju u radu krovnog nogometnog saveza, trebali tražiti znatno reduciranje broja klubova u Premier ligi. Time bi se smanjio nerazmjer od svega dva hrvatska kluba u ligi šesnaest. Znatno bi se poboljšala i kvaliteta nogometa. Istodobno potrebno je jačati i ulagati u nogometne klubove u manjim sredinama kako bi se poticao i amaterski sport. No učiti i iz dosadašnjih pogreški je prioritet jer uistinu ne mora i ne može svako selo i općina imati svoga premierligaša!
Kronologija ispadanja hrvatskih klubova
2000/01. – Kiseljak, Čapljina, Ljubuški
2001/02. – Troglav Livno, Grude
2003/04. – Brotnjo Čitluk
2007/08. – Žepče Limorad
2008/09. – Orašje, Posušje
Gdje su danas nekadašnji Premierligaši
1. Orašje – Prva liga Federacije
2. Posušje – Prva liga Federacije
3. Žepče – Prva liga Federacije
4. Čapljina – Druga liga Federacije – Jug
5. Troglav Livno – Druga liga Federacije – Jug
6. Brotnjo – Druga liga Federacije – Jug
7. Grude – međužupanijska liga
8. Kiseljak – ne natječe se
9. Ljubuški – ugašen