Kupili Telekom Srbije, Deutsche telekom će se povući iz HT Mostar? Prošlotjedna odluka srbijanske Vlade o prodaji 40 posto dionica nacionalne kompanije Telekom Srbije, mogla bi značajno promijeniti sadašnji položaj tri telekom operatera u BiH i bitno utjecati na najavljeni proces privatizacije dvije tvrtke u većinskom državnom vlasništvu – BH Telecoma i HT Mostar.
Nakon što je Vlada Srbije, nakon višemjesečnog kolebanja, konačno najavila tendersku prodaju 40 posto vlasništva u Telekomu Srbije, čija se ukupna vrijednost procjenjuje između tri i tri i pol milijarde eura, kao najizgledniji se kupac odmah počeo spominjati Deutsche Telekom (DT).
U vlasništvu ove njemačke kompanije koja se nalazi u samom vrhu europskih telekom operatera se, naime, odranije nalazi grčka tvrtka O.T.E., koja posjeduje dvadeset posto akcija Telekoma Srbije, zbog čega se u poslovnim krugovima već godinu dana spekulira da Deutsche Telekom ima najviše interesa za kupnju kontrolnog paketa u srbijanskom telekomu.
Osim toga, DT je puno prije Srbije, ušao na tržište Hrvatske, Makedonije i Crne Gore, dok bi mu kupnja Telekoma Srbije širom otvorila vrata i u BiH. Do sada je, podsjetimo, Deutsche Telekom, kao većinski vlasnik T-HT u Hrvatskoj, posjedovao 39,10 posto vlasništva u Hrvatskim telekomunikacijama Mostar.
Pokažu li se, dakle, prognoze o prodaji Telekoma Srbije Deutsche Telekomu točnim, to bi značilo da će njemačka kompanija preuzeti i vlasništvo nad Telekomom Srpske. Kao što je poznato, odlukom Vlade Republike Srpske, Telekom Srbije je potkraj 2006. godine za 646 milijuna eura kupio 65 posto vlasništva u Telekomu Srpske.
Kako, međutim, u BiH jedna telekom kompanija ne može imati dvije licence za mobilnu telefoniju, računa se da će Deutsche Telekom povući svoj udio iz HT-a Mostar, s obzirom da ne posjeduje kontrolni paket dionica. U tom će slučaju, kako se pretpostavlja, T-HT prodati 39,10 posto vlasništva trećoj tvrtki, što bi se, dakako, reflektiralo i na poslovanje HT-a Mostar čija uprava i menadžment već dulje vrijeme radi u „izvanrednim okolnostima“, zbog političkih svađa i podjela oko ove kompanije između ministara iz dva HDZ-a u Vladi Federacije BiH. No, pored posve izvjesnog povlačenja DT-a iz vlasničke strukture HT Mostar, njihovo bi preuzimanje Telekoma Srpske za druga dva telekom operatera u BiH značilo i ulazak u ozbiljnu tržišnu utakmicu, s krajnje neizvjesnim ishodom, piše sarajevski tjednik Slobodna Bosna.
Iako je, naime, Telekom Srbije, preko dvije kompanije u njihovom većinskom vlasništvu, bio prisutan u Srbiji, Crnoj Gori i BiH (tržište od preko deset milijuna stanovnika), najnovija akvizicija Deutsche Telekoma značila bi njihovo širenje na sve republike bivše Jugoslavije (osim Slovenije), odnosno, brojne prednosti spram konkurencije – primjerice, uvođenje jedne mreže bez troškova rominga.
Jednako tako postoje strahovanja da bi ulazak DT-a na tržište BiH i njegovo brzo preuzimanje liderske pozicije moglo značajno umanjiti tržišnu vrijednost, prije svih, BH Telecoma kao najveće bh. telekomunikacijske kompanije.
No, iako nema sumnje da bi DT ciljao na dominantnu poziciju u BiH, generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović nije odveć zabrinut zbog moguće konkurencije europskog telekomunikacijskog diva.
„Mislim da eventualni ulazak Deutsche Telekoma u BiH neće smanjiti vrijednost BH Telecoma. Na našu vrijednost može uticati samo naše poslovanje, i mi ćemo spremno odgovoriti na sve izazove. Već smo započeli s restrukturiranjem uprave, a sve u cilju postizanja što boljih rezultata“, kaže generalni direktor Rešidbegović.
U upravi HT-a Mostar Slobodna Bosna neslužbeno doznaje kako menadžment te kompanije smatra da prodaja srbijanskog telekoma Deutsche Telekomu nije u interesu BiH.
U nedavnom razgovoru za Slobodnu Bosnu, federalni premijer Mustafa Mujezinović izričito je potcrtao riješenost federalne Vlade da sačuva većinsko vlasništvo u oba federalna telekom operatera. Napomenuo je međutim da takva mogućnost nije isključena u slučaju da se promijene tržišne okolnosti i da BH Telekom i HT Mostar ne budu u stanju pratiti moderni tehnološki razvoj.
Nema nikakve sumnje da će dolazak DT-a u BiH umnogome promijeniti „tržišne okolnosti“ što bi moglo utjecati da federalna Vlada promijeni svoj tvrdi stav o zadržavanju većinskog vlasništva u dva telekoma.
U HT-u Mostar tvrde da Vlada Federacije BiH, nakon privatizacije Telekoma Srpske, nije poduzela nijednu konkretnu mjeru kako bi olakšala poziciju dva telekom poduzeća u njezinom vlasništvu, te da bi se u takvoj situaciji domaće kompanije teško nosile s europskom konkurencijom.
I doista, umjesto da olakša poslovanje BH Telecoma i HT-a Mostar u odnosu na Telekom Srpske (od strogih pravila javne nabavke, do marketinškog oglašavanja), federalno je Ministarstvo financija dvjema kompanijama u državnom vlasništvu nedavno nametnulo dodatne financijske obveze. Odnosi se to na plaćanje blizu 50 milijuna KM poreza na sredstva pomoći koje je BH Telecom proteklih godina uplatio BH Pošti, a HT Mostar Hrvatskoj pošti. Iako su odluke o višegodišnjem sufinanciranju BH Pošte i Hrvatske pošte svojedobno donijeli nadzorni odbori poduzeća PTT BiH i HPT Mostar, uz suglasnost Vlade Federacije, s ciljem da telekomi kao profitabilniji dijelovi nekadašnjih zajedničkih kompanija financijski dotiraju poštansku djelatnost – BH Telecom u razdoblju od pet godina, a HT Mostar u razdoblju od osam godina, prema prošlogodišnjem nalazu federalne Porezne uprave pomoć je retroaktivno oporezovana.
Tako je BH Telecom dobio nalog za plaćanje oko 31 milijuna KM poreza, dok je HT Mostar naloženo da plati blizu 19 milijuna KM. Na rješenja Porezne uprave Federacije BiH poslovodstva obje kompanije su odmah uložila žalbe federalnom Ministarstvu financija, ali su njihovi prigovori nedavno odbijeni.
“Ja sam osobno federalnog premijera Mustafu Mujezinovića upoznao s tom odlukom. Premijer mi je rekao da to nije odluka Vlade, nego Ministarstva financija. Dogovorili smo zajednički sastanak na kojem ćemo pokušati riješiti problem“, objašnjava generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović, otkrivajući kako će, ukoliko se ne postigne dogovor, rješenje tražiti sudskim putem.
U HT-u Mostar ističu da ta kompanija ima obvezu da do kraja 2010. sufinancira Hrvatsku poštu, te da su do sada na račun “poštara“ uplatili oko 70 milijuna KM. Traženih 19 milijuna KM, koliko bi trebali platiti na ime poreza, nemaju, budući da utrošak tih sredsatva naprosto nije ukalkuliran u planu poslovanja za ovu godinu. “Ovdje nije u pitanju nikakva dobit kompanije koja bi trebala biti oporezovana. Sufinanciranje Hrvatske pošte je bila naša obveza, prema odlukama bivšeg Nadzornog odbora, na koje je suglasnost dala Vlada Federacije BiH“, ističu u upravi HT-a Mostar.