Nakon što je Federalna uprava za inspekcijske poslove od 12. ožujka najavila pojačani inspekcijski nadzor nad zaštitom autorskih prava u korištenju kompjuterskih programa pokušali smo saznati sa kolikim kaznama bi se mogle suočiti kompanije koje koriste nelegalne softvere.
Anis Ajdinović, šef kabineta direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove, za naš portal kaže da će pravna lica koja počine ovaj prekršaj biti suočena sa kaznama od 1.000 KM do 200.000 KM, a da se kazne za fizička lica kreću od 3.000 do 10.000 KM.
Zakon o autorskim i srodnim pravima propisuje da se pravnom licu koje nelegalni softver, za koji se zna ili se osnovano sumnja da povređuje autorska prava, koristi u komercijalne svrhe, izriče kazna koja može ići od 1.000 do do 200.000 KM. Osim ovoga može se izreći kazna odgovornoj osobi u tvrtki u iznosu od 1.000 KM do 20.000 KM.
Pravnom licu i poduzetniku koji učine ovaj prekršaj može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajanju do jedne godine.
Ajdinović navodi da je ovo prva akcija pojačanog nadzora nad zaštitom autorskih prava u domenu korištenja i distribucije softvera u BiH do sada. Inače, Zakon o autorskom i srodnim pravima donesen je 2010. godine.
Ipak, ono što im predstavlja problem u njegovoj primjeni je, navodi naš sugovornik, to što još nisu doneseni podzakonski akti koji bi detaljno regulirali oblast korištenja kompjutorskih programa.
Inspektori će, kako je već najavljeno, te nelegalne softvere otkrivati uz pomoć specijalnih USB – stickova na kojima će biti specijalizirane aplikacije uz pomoć kojih će se prilikom vršenja inspekcijskog nadzora moći utvrditi da li se na računaru koji je predmet inspekcijske kontrole nalazi instaliran nelegalan kompjuterski program.
Podaci pokazuju da BiH zbog piratskih softvera, godišnje, u vidu poreza gubi oko 14 milijuna američkih dolara te oko 1.400 radnih mjesta.
Podsjetimo, prema kaznenom zakonu BiH kršenje autorskih prava smatra se kaznenim djelom. Nedavno je iz tog domena donesena i prva pravosnažna presuda. Naime, Sud BiH je utvrdio da je Fahrudin Gološ, u svojstvu zakonskog zastupnika kompanije “Witnet” d.o.o. Tuzla Federalnom zavodu za zapošljavanje instalirao nelicencirane programe MS Office 2003 i Windows server 2003 i dostavio falsificirane dokumente kao dokaze o licenci za isporučene programe, a za što je primio iznos od 437.116,80 KM. Njemu je za nedozvoljeno korištenje autorskih prava Sud BiH izrekao kaznu zatvora od godinu dana te obvezu da uplati iznos od 377.772,80 KM, koji je razmjeran imovinskoj koristi pribavljena izvršenjem ovog kaznenog djela.