Ostavština franjevaca za sve je otvorena, ali malo tko za nju

zarkoilic

Bogato književno blago koje čuva knjižnica u Franjevačkom samostanu sv. Ante na Humcu malo je poznato široj populaciji ljudi. Gradnjom samostana na Humcu davne 1867.godine franjevci su pored odgojnog središta počeli izgradnju kulturno- prosvjetnog središta današnje samostanske knjižnice. Ova iznimno bogata ostavština franjevaca otvorena je danas za sve,

ali malo tko, nažalost, za nju zna. Doba elektronskih medija kao da je  gurnulo u zaborav ovu iznimnu ustanovu u kojoj također možete pronaći, ali i doznati sve ono što vas zanima.

Na mnogim jezicima

“Od najdavnijih vremena samostani, a i mnoge župe, imali su svoje knjižnice, a u tim knjižnicama su se čuvale knjige prvenstveno vjerskoga sadržaja, a onda i mnoge knjige za opću izobrazbu kao što je povijest, književnost, filozofija, zemljopis i najrazličitija druga područja ljudskoga života  počevši od poljodjelstva pa sve do medicine”, priča nam fra Žarko Ilić, urednik Kršnog zavičaja koji živi u Franjevačkom samostanu Humac.
“Ovdje u našem samostanu koji je izgrađen 1867 .godine, čim je to bilo moguće, ondašnji fratri su nastojali nabaviti različite knjige, prvenstveno one koje su njima bile potrebne za svećenički rad s narodom. Međutim, najviše je bilo knjiga na latinskom jeziku, nešto vrlo malo na hrvatskom jeziku, a i oni su sami pisali na hrvatskom jeziku. Također, imamo knjiga i na talijanskom jeziku jer su se školovali u Italiji, zatim na njemačkom, francuskom i mađarskom te u novije vrijeme i na engleskom jeziku. Knjige obuhvaćaju gotovo sva područja prirodnih i društvenih znanosti: biblijske znanosti, katehetinu,  asketiku, beletristiku, povijest, pravo, franjevaštvo, leksiku, lingvistiku, prirodne znanosti i dr. Tu su još enciklopedijska izdanja, različita izdanja Svetog pisma, klasična literatura, povijest hrvatske književnosti, katolički časopisi i dr. Poseban dio obuhvaća periodiku iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske”, kazao je fra Žarko.

20.000 primjeraka

Posebna prostorija u kojoj se smjestila knjižnica izgrađena je tek 1968. u zapadnom samostanskom krilu, gdje su prenesene sve knjige s rukopisima i arhivskim spisima. Naime, iako su vrata knjižnice za svakoga otvorena u sve radne dane u tjednu, mnogi su pomišljali kako je ovo književno blago rezervirano samo za ljude koji se bave proučavanjem određenih znanosti ili pak da je dostupno samo franjevcima koji tu trenutačno žive. Naprotiv, knjižnica danas ima fundus od 20.000 primjeraka knjiga. Koncem 2003. godine knjižnica je temeljito obnovljena i smještena u zapadno krilo samostana. Nabavljene su najsuvremenije police koje knjižno blago štite od vlage i sunca. Katalogizacija i kompjuterizacija knjižnice još su u tijeku zbog velikog broja djela koja se još uvijek skupljaju. Naime, iz zapisa koji se nalaze u nekim knjigama može se odgonetnuti put kojim su dospjele u knjižnicu. Uglavnom se radi o knjigama koje su fratri kupovali za vrijeme studija u Italiji, Njemačkoj i drugdje. Njima su se fratri služili za osobnu izobrazbu, da bi nakon njihove smrti bile smještene u knjižnicu za opću uporabu.  Drugi način nabave bila je kupnja knjiga u antikvarijatima ili od nekih trgovaca. Tako su, uglavnom nabavljene starije knjige. Međutim, većina današnjih raritetnih knjiga stigla je u knjižnicu iz drugih franjevačkih samostana diljem Europe.

Fra Žarko: ‘Čitajte!’

U raritete humačke knjižnice spada skupina knjiga grčko-rimskih klasika, te djela franjevačkih spisatelja. Između ostalih, važno je spomenuti Homerovu “Odiseju” tiskanu 1533. god., “Ilijadu” tiskanu 1537., Plutarhovo djelo “Moralia opusculorum”, Herodijanove “Historiae…”, Ciceronove “Epistolae ad Atticum”, pjesme Horacija Flaka izdane 1606. godine, te djela hrvatskih velikana: Matije Divkovića, Ivana Ančića, Filipa Lastrića, Lovre Šitovića, Rafe Barišića i djela hercegovačkih franjevaca. Ovakva iznimna djela su strogo čuvana jer su jako osjetljiva i nisu za širu uporabu, ali ih svakako u samostanskoj  knjižnici možete pogledati.  
Fra Žarko je na kraju našeg posjeta izrazio želju kako bi volio da ljudi više čitaju jer to je, po njemu, nešto posebno.
“Samim tim što otvorite jednu od ovih iznimnih knjiga, možete pronaći u njoj savjet ili pak pouku za taj dan”, kazao je fra Žarko ukazavši nam koliko pored edukativne vrijednosti  knjige njoj možemo pronaći savjet, pouku pa i životni put.    

 

Ružica Puljić I Dnevni list