Danas se obilježava Svjetski dan plesa, koji se slavi od 29.travnja 1982. god., a širom svijeta čitaju se međunarodne i nacionalne poruke ljudi neraskidivo vezanih uz ples. Osnovna ideja ovog dana je podsjećanje javnosti na ples kao umjetnički oblik izražavanja te uživanje u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve kulturne, političke i etičke prepreke.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana plesa, razgovarali smo sa voditeljem plesnog kluba Paganini, Jozom Rimcem. Navedeni klub djeluje već 15 godina i jedan je od prvih klubova na našim prostorima koji se bavi modernim i društvenim plesovima.
Što za vas predstavlja ples?
Ples je za mene radost življenja. Ekspresija tijela, oblik umjetnosti, ali prije svega način prevođenja emocija i misli, odnosno izražavanje samoga sebe. Uloga plesa je da donese vizije, svijest, da prenese poruku u svrhu stvaranja boljeg svijeta. Ples je izvanredna pojava jer dovodi u vezu tijelo i dušu. Čovjek je od pamtivijeka imao potrebu da se plesno izrazi, što dokazuju crteži u pećinama. U modernom društvu ples ima važnu ulogu u očuvanju tijela budući živimo u eri tehnologija, loše prehrane i nedovoljnog kretanja. Ples nam nudi potpuno drugačiji svijet, pun pokreta, mašte, glazbe, čarolije. Svijet koji energijom puni baterije, liječi stres, odmara i duh i tijelo te omogućava potpunu slobodu kretanja. Ples je postao filozofija. Nesvjesno povezuje ljude s iskonskim ritmom prirode.Ples je ne samo oblik vježbanja i rekreacije, nego i dio kulture, sa savršenim spojem fizičkog i psihičkog ispunjenja i zadovoljstva, što se teško nađe kod drugih oblika vježbanja i rekreacije. Za vrijeme i nakon plesa osjećamo se apsolutno ispunjenima. Ples nas ispunjava osjećajem postignuća, razvija naše samopouzdanje i komunikaciju, smanjuje ljutnju, rješava nas frustracije i nezadovoljstva, poboljšava kognitivne funkcije. Ukratko: postoje prečice do radosti, ples je jedna od njih. Plesati znači predati se ritmu života.
Za koje se plesove na ovim područjima najviše iskazuje interes? Koji su tzv. moderni plesovi?
Na našim prostorima najviše se interesa pokazuje za tzv. moderne plesove, koji najviše privlače mlađu populaciju, a to su: samba, rumba, chacha, pasodoble, jive, salsa, mambo itd. A veliki je interes i za društvene plesove: engleski i bečki valcer, foxtrott, tango, discofox, blues, twist te rock?n?roll. Podjela plesova se vrši prema njihovom zemljopisnom, vremenskom i kulturološkom podrijetlu.Obzirom da je plesova bezbroj: neki isti plesovi nose i više imena, ponekad i različiti plesovi nose isto ime, neki plesovi jednostavno i nemaju imena (npr. ples u paru Fred Astairea), neki su na granici društvenog plesa i folklora (npr. cuban-rumba), iz nekih stilova pojedinih plesova se izrodi novi ples, kod nekih se zapravo radi o mješavini raznih plesova (salsa), neki u drugim dijelovima svijeta dobiju sasvim novi karakter (brazilski tango). Ukratko, ples je živa materija, koja se razvija zajedno s ljudima koji se njome bave, i samim tim će popis i kategorizacija svih plesova uvijek biti nedovršeni.
Kada je vaš plesni klub počeo s radom?
Počeli smo prije petnaest godina. Put je bio dosta težak i trnovit, ali je vjerojatno i slast uspjeha poslije slađa. Ljudi su u početku kod nas imali krivu percepciju plesa te ga nisu valorizirali na adekvatan način. Danas ga poimaju drugačije, sve mu više pridaju važnosti i daju mu mjesto koje mu pripada s aspekta sporta, kulture i umjetnosti.Ponosan sam da upravo PK „Paganini“ ima velike zasluge u popularizaciji plesa na ovim prostorima jer je jedan od prvih klubova na našim prostorima, koji se bavi modernim i društvenim plesom.
Što biste poručili onima koji tek kreću u plesne vode?
Ostavite iza sebe predrasude i kriva mišljenja. Ples predstavlja civilizacijsku potrebu. Plešite i prepustite se ritmu života. Čovjek u plesu nikad nije sam, stoga pružimo ruke jedni drugima i zaplešimo zajedno.
Mi Media | hum.ba