Danas se slavi blagdan sv. Jure na Mostarskim Vratima. Ujedno je i blagoslov polja u 11 sati.
Jurevdan se uzima za pravi početak proljeća. Pojava prvog proljetnog zelenila znak je novog života. Blagoslov polja je tradicija u Crkvi kojom želimo zahvaliti Bogu za sva dobročinstva koja primamo od njega koji je jedini istinski darovatelj. Želimo zahvaliti za dar svih plodova koje nam Gospodin udjeljuje preko polja, njiva i za sve ono čime Bog blagoslivlja naš rad i trud kojim ostvarujemo za dostojan život.
Raspored blagoslova:
26. travnja 2009. u 11 sati: Humac – Novo groblje ; Radišići-Novo groblje ; Prolog-Novo groblje ; Lisice ; Crveni Grm-Radalj ; Hardomilje – Pivnice.
3. svibnja 2009. u 11 sati: Ligat ; Crveni Grm – Kukavice ; Cerno ; Radišići-Krvnica ; Hardomilje – Žabar.
10. svibnja 2009. Krizma (nema blagoslova polja)
17. svibnja 2009. u 11 sati: Bijača; Vitaljina; Pregrađe-Jabuka; Crnopod ; Teskera-Karamenovine.
24. svibnja 2009. u 11 sati: Hardomilje – Staro groblje ; Mostarska Vrata-Novo groblje ; Kosova Gorica; Prolog-Kamenice ; Staje.
31. svibnja 2009. u 11 sati: Zvirići.
Sveti Jure – Jurevdan
Kao crkveni blagdan poznat je u cijelom hrvatskom puku, ali u različitim varijantama. Dok se u selima Hercegovini običaji Jurevdana vezuju od poganskih vremena uz stoku, što dokazuje praiskonsko zanimanje naših predaka stočarstvom, a kasnije i zemljoradnjom. Na Jurevdan bi se ovce prvi put muzle i šišale, a janjci bilježili prije sunčevog izlaska, kako bi manje krvarili iz rana. Trebalo se ovim običajem zaštiti stoku od natprirodnih sila.
Pored ovih običaja u našim selima postoji i kultni običaj protiv zmija, a sastoji se u škropljenju kršćenom vodom kuće i okućnice prije izlaska sunca, kako zmije ne bi ujedale ni ljude ni stoku tijekom godine. Inače, najvažniji je običaj vezan uz Jurevdan kićenje zelenilom- najčešće tilovinom kuća oko vrata i prozora, kao i staja i ostalih gospodarskih objekata. U narodu je ostalo vjerovanje da će lijen biti svaki domaćin cijele godine ukoliko nije na Jurevdan prije sunca okitio kuću i ostale objekte. Kićenje zelenilom, kao i škropljenje kršćenom vodom ima magijsko značenje što povezuje život naših predaka u pretkršćanskom razdoblju sa prvim kršćanima.
LJ::portal