Potres u Ljubuškom 1907. godine

U jednom nedatiranom prepisu rukopisa koncipiranog kao ilmihal sa mnogim temama iz islamskog vjerovanja dodana je na listu 22a bilješka da je u Ljubuškom 1. rebiul-ahira 1181 (1768. godine) bio jak potres. Nema podataka o prepisivaču, godini ni mjestu prepisivanja, niti o stupnju razaranju i ljudskim žrtvama. Potres je, po svoj prilici, pripadao događajima koji se pamte cijelog života. To je navelo prepisivača da ga zabilježi, makar i u rukopisu izrazito vjerskog sadržaja. ( 1 )

Poslije ovog, Ljubušaci su doživjeli još mnogo potresa koji se brzo zaboravljaju, ali ne i onaj koji je zadesio ljupki grad u četvrtak, 1. kolovoza 1907. godine. O tom  potresu ostalo je samo nekoliko novinskih vijesti , u prvom redu u hrvatskom listu “Osvit” koji je izlazio u Mostaru:

“U četvrtak, dne 1. o. mj. osjetio se u Mostaru jak potres koji je potrajao 8 do 10 sekundi. Potres sa jakom tutnjavom izazvao je u gradu veliki strah. Mnoge su kuće popucale, dimnjaci se porušili”.

Potres je nanio štetu u Ljubinju, Trebinju, Ljubuškom i Stocu. ( 2 )

“Kako čujemo, silna trešnja zemlje što je 1. ovog mjeseca u 11 sati gradu Mostaru i bližnjoj okolici zadala toliko straha i uzrujanosti, osjetila se je, negdje u višoj, negdje u manjoj mjeri, po cijeloj Južnoj Hercegovini, te na mnogo mjesta nanijela štetu. Tako je bila strahovita trešnja i podzemna tutnjava u Čapljini, Ljubuškom, Stocu, Ljubinju, Nevesinju, Trebinju, ali nam ne dolaze jutarnje vijesti, samo se čuje da su osobito u Ljubuškom i Stocu dosta nastradale javne i privatne zgrade.”

U Dubrovniku je bio potres tako jak da su svi mislili da će grad ponovo propasti. ( 3 )

Tek iz ” Osvita ” koji dan kasnije moglo se saznati više o ovom “strašnom potresu” u ljupkom gradu:

“Pišu nam 3. ovog mjeseca iz Ljubuškog da se tamo na dan 1. ovog mjeseca osjetio tako strašan potres kakva nikad do sada nije bilo. U 11 sati prije podne nastao je u pravcu od jugoistoka prema sjeverozapadu žestoki zemljotres, koji je potrajao 3 časa. Šteta, koju je prouzročio, vrlo je velika. Preko 30 kuća bez krovova, razrušenih zidova nalazi se, a i druge su sve popucale, da se unutra stati ne smije. Pojedine obitelji iselile su se na polje i ne smiju unutra. Budući da se Ljubuški prostire ispod klisure, to se je mnogo kamenje od zemljotresa otislo, te je time stanje još ugroženije bilo *. Stara tvrđava ” Herceguša “, koja je preko sedam stoljeća svim navalama odolijevala, od potresa-srušila se. Od ruševine podigla se velika prašina, te je svjetina počela vikati da je vulkan provalio. Strah i sada silni vlada, jer se i sad potresi ponavljaju. ( 4 )

Od prvog velikog potresa 1. augusta u 11 sati prije podne do 12. augusta,bneprestano se potresi ponavljaju, sad jači, sad slabiji. Štete je bilo mnogo na kućama, stradali su ružički i grudski župni dvor. Sreća je da su drinovačka crkva i zvonik, te gorički novi župni stan ostali netaknuti. Zemlja je zbog potresa i velike žege na mnogim mjestima ispucala.

Poslije velikog potresa 1. augusta presušilo je grudsko vrelo , ali je kasnije opet provrelo. Kažu da je bila strahota gledati kako je bilo uzburkano kreničko jezero u Drinovcima”. ( 5 )

Ljubuški dopisnik ” Sarajevskog Lista ” štedio je riječi :

“U četvrtak 1. augusta osjetio se ovdje u 11 sah. i 7 min. veoma jak potres, koji je trajao oko 10 sekundi. Krovovi dvije kuće, sinova Mahmutage Mahića i braće Dizdarevića, koji su bili od ploče, srušeni su. Ima još nekoliko slabijih kuća koje su manje oštećene. Najviša zidina starog grada koji leži više Ljubuškog, srušena je. Stariji pričaju da tako jakog potresa ne pamte. Svijet je počeo bježati iz kuća”. ( 6 )

Površna analiza ovih napisa pokazuje da su Ljubušaci bili u stanju jakog stresa 12 dana, bez prekida. Potresi su se redali jedan za drugim, čas jači, čas slabiji i ni za jednog se nije moglo predvidjeti da li će nekom oduzeti život ili izazvati razaranja.

Jedni su govorili da je došao sudnji dan, drugi da su ovako jaki i česti potresi kazna Božja za zla koje ljudi čine, treći su od rodbine i prijatelja tražili oproste. Mnogi su vjerovali da poslije ovako jakog potresa nastupaju gladne godine.

Velika sreća je što su se potresi nizali u kolovozu kada se moglo boraviti van kuća. Kad se tlo “sleglo” neki su pričali da su u vrijeme potresa 1. kolovoza vidjeli kako se okolna brda  pomiču i da su se tada osjećali kao da se nalaze na brodu koji plovi po nemirnom moru.

* Pričalo se da su Gožuljani sagradili svoju džamiju od kamenja koje se prilikom jednog potresa otisnulo s Butorovice. “Bovan  (tur. veliki kamen) na Žabljaku, lociran među kućama, svjedok je nekog jakog potresa u prošlosti.