Prepoznajemo li kvalitetu domaćih proizvoda, u ovom slučaju voća i povrća?

BiH ima prirodne pogodnosti kao što su klima, kvaliteta  zemljišta, položaj zemljišnih površina i komparativne prednosti za intenzivan i konkurentan uzgoj voća i povrća.  Potrebno je  što više raditi na  modernijem pristupu proizvodnje voće i povrća , kao i  na prepoznavanju prirodnih kapaciteta za poboljšanje sveukupne proizvodnje.

Najviše izvozimo krumpir, paradajiz, krastavce i slatku papriku
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH u prošloj godini iz Bosne i Hercegovine je izvezeno  18.480.486,60 kg povrća u  vrijednosti od 27.665.204,03 KM. Iz poljoprivrednog odjela Vanjskotrgovinske komore Tijana Slagalo nam je otkrila što se od  voća i povrća najviše izvozilo te koje su zemlje u koje se najviše izvozi.

„Iz BiH  najviše se izvozi krumpir, paradajiz, krastavci i slatka paprika, a zemlje u koje  se najviše  izvozilo su Hrvatska, Slovenija i Srbija. Što se tiče voća, u prošloj godini  je izvezeno  29.624.119 kg u vrijednosti od 47.225.959,00 KM. Vodeće zemlje izvoza bile su Srbija, Ruska Federacija i Austrija. Ono što se od voća najviše izvozi su jabuke, nektarine, breskve i šljive. Od povrća se najmanje izvozi špinat, bijeli luk, kelj i grah, a od voća dinja i maline.

Gledajući odnos uvoza i izvoza voća i povrća, sa sigurnošću možemo reći da je uvoz voća i povrća daleko veći u odnosu na izvoz. Za  odnos uvoza i izvoza voća i povrća, sa sigurnošću možemo reći da je uvoz voća i povrća daleko veći u odnosu na izvoz.  Deficit koji bilježimo u izvozu voća i povrća je konstantan nekoliko godina unazad, kao što je to slučaj i sa ostalim poljoprivredno-prehrambenim  proizvodima odnosno kompletnim agroindustrijskim sektorom“, kazala nam je Slagalo.

Kako bi se deficit smanjio   Bosni i Hercegovini  je važno neophodno povećanje proizvodnje voća i povrća, a naša sugovornicu smo upitali koje se mjere moraju provesti da bi se situacija poboljšala?
„Potrebno je kroz edukaciju proizvođača kao i uvođenje standrada poboljšati kvalitet proizvoda prema EU standardima. Jako je bitno, utjecati  na svijest građana da kupuju domaće proizvode, da uvijek  izaberu domaće voće i povrće ispred uvoznog. Time bi se utjecalo na smanjenje uvoza i poticala domaća proizvodnja kako za tržište Bosne i Hercegovine, tako i za tržišta van granica”, dodala je naša sugovornica.

hum.ba