Prljava kampanja protiv UniCredit banke

dnevni_unicreditMostarska Unicredit banka jedina je banka koja u prošloj godini nije povećavala kamatne stope na kredite, a kada je, kao posljednja, to učinila na nju se sručila medijska kampanja najtiražnijeg i nautjecajnijeg dnevnog lista u BiH. Osim navoda kako povećanjem kamata ova banka ugrožava gospodarstvo i građane (a ostale nisu?), Avaz navodi i kako banka sa sjedištem u Mostaru pljačka Bošnjake (ne i ostale?).

Razmjere i stil kampanje protiv Unicredit banke izašle su iz okvira profesionalnog i korektnog izvještavanja javnosti i ušle u okvir javnog reketa i medijskog linča. Izravno ugrožavajući poslovanje banke list širi glasine o masovnom otkazivanju klijenata i povlačenju depozita iz banke.

Ne ulazeći u razloge “obračuna” i ne stavljajući se niti na jednu stranu, važno je napomenuti činjenice vezane za ovaj aktualni medijski obračun.

Povećanje kamata (ne)opravdano

Guverner Centralne banke Kemal Kozarić i zamjenik ministra financija BiH Fuad Kasumović, te predstavnici poslodavaca zatražili su od poslovnih banaka u Bosni i Hercegovini snižavanje kamatnih stopa umjesto sadašnjeg povećanja na koje su se odlučile banke. Za smanjenje zbog pada Euribora, kažu, postoje realne pretpostavke.

Iako je formiranje kamatnih stopa na bankarskom tržištu BiH slobodno, a Centralna banka BiH ne može utjecati na cijenu kapitala, ova institucija smatra kako poslovne banke u BiH imaju sve uvjete za smanjenje kamatnih stopa. Banke moraju sniziti kamatne stope kako bi se održalo gospodarstvo i zaposlenost, a ukoliko banke ne popuste vlast će vjerojatno predložiti dodatno oporezivanje kamata.

Kasumović tvrdi i kako su klauzule u ugovorima o kreditima koje dozvoljavaju bankama promjenu kamatnih stopa u suprotnosti sa zakonom. Napominje i kako su banke dobro poslovale i ostvarile veliku dobit te nemaju razloga podizati kamate. Banke, pak, s druge strane, a među njima i Unicredit banka, kažu kako bi kamate pale zbog pada Euribor-a, no da je na porast kamata utjecalo pogoršanje rizika plasmana i teža dostupnost sredstava i međunarodnih financijskih izvora

Banke-majke neće povlačiti kapital

Sve banke iz sastava velikih stranih bankarskih grupa koje posluju u Federaciji BiH obvezale su se kako neće prije ugovorenih rokova povlačiti sredstva plasirana u kredite i depozite potvrdio je direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Zlatko Barš.

Povrh toga banke u stranom vlasništvu od svojih matičnih banaka samo u četvrtom kvartalu prošle godine dobile su svježi kapital u vrijednosti oko 65 milijuna eura (130 milijuna KM).

Ove dvije činjenice dokaz su stabilnosti bankarskog sektora iznimno važnog u trenucima gospodarske krize.

Štetnost medijskog rata

U uvjetima krize, u kojima je bankarski sektor najbolje i vjerojatno jedini zaštićen, iskrivljavanje činjenica radi medijskog obračuna iznimno je štetno. Širenje glasina o navodnoj pljački Bošnjaka i odlijevu kapitala u Hrvatsku, te povlačenju depozita ili otkazivanju usluga, a sve suprotno podacima i tvrdnjama državnih institucija, izravno narušava poslovanje banaka i ruši jedini stabilan temelj gospodarstva – bankarski sektor.

Kolika je cijena medijskog obračuna u odnosu na štete koje ionako krhkom gospodarstvu slabljenje bakarskog sektora donijeti? Ogromna.

Banke iza sebe imaju matične banke u inozemstvu i pravne mogućnosti za nadoknadu štete od medija. Građani i gospodarstvo za štete nastale nestabilnošću bankarskog sektora i nedostatkom novca za razvoj i očuvanje radnih mjesta nemaju mogućnost nadoknade.

Piše: Bojan Šunjić, Pincom.info