Prvoga dana kulturne manifestacije „Uskrs s Maticom u Brotnju”, u našoj općini gostovao je predsjednik Matice hrvatske, likovni kritičar, povjesničar umjetnosti i književnik, prof. Igor Zidić koji je održao zanimljivo predavanje na temu: „Hrvatska – jučer, danas, sutra”. Tim povodom za razgovarali smo s njim za vrijeme njegovoga boravka u Brotnju.
Prof. Zidić, kao predsjednik najvažnije kulturne institucije u Hrvatskoj, kako gledate danas Hrvatsku?
– Danas vidim nekoliko vizija Hrvatske; jedna je Hrvatska naših želja, druga je Hrvatska u realnom okružju i realnim mogućnostima a treća je pak ona koju netko drugi stvara i zamišlja; Hrvatska koju mi ne volimo i ne želimo, zemlja koja popušta pred stranim pritiscima i koja se prelako klanja svemu što dolazi izvana, jednom riječju, Hrvatska kojoj nedostaje energije i dostojanstva.
Teško mi je gledati priloge iz Haaga kako dojučerašnji generali blate svoje kolege a ipak nam je jasno da tu nema pravih motiva. Lako bi bilo da znam da su naši generali počinili zaista neke zločine jer bi tako znao da su na pravome mjestu. Ali kad gledam čovjeka koji je branio moj dom ,moju domovinu teško mi je i prolaze mi misli kakva su to vremena kada se najbolji ljudi iz zemlje tretiraju kao razbojnici i zločinci. Mi nemamo hrabrosti da odlikujemo te ljude kako nas ne bi sutra optužili za nešto. Unatoč svemu, oni su junaci i tako bi ih se trebalo tretirati.
Kao razlog tome prof. Zidić vidi današnju situaciju prema kojoj Hrvatska pošto-poto želi u Europsku uniju.
– U strahu da ne bi izgubili deklarirani cilj, mi smo spremni sebe žrtvovati i mislim da to nije sretan put Hrvatske. Ja sam ranije govorio da Hrvatska ne bi smjela udovoljavati svim tim zahtjevima jer time gubi svoju suverenost. Hrvatska bi morala u mnogim stvarima zastupati svoja stajališta a ne samo stajališta koja dolaze iz Europske unije. Kao primjer toga navodim Češku i Dansku koju su branile svoj suverenitet i interese. Ja ne mislim da su ljudi koji žele uvesti našu zemlju u Europsku uniju loši i zločesti ljudi, ali mi moramo sačuvati svijest da domaće interese zadržimo i koji ne smiju biti minorizirani. Naš narod je demokratičan i to podrazumijeva da i narod ima pravo glasa a ne da se slijepo pokorava interesima nekih ljudi sa strane. Mi smo se premekano postavili prihvaćajući neke stvari to nam se razbija u glavu.
Na tribini ste se osvrnuli na odnos Slovenije prema Hrvatskoj. Kako Vi gledate na današnje političke prilike između ove dvije susjedne zemlje?
– Slovenija to ne radi sama jer nema snage da se sama suprotstavi. Ona ima potporu i od drugih država govoreći kako Hrvatska ne udovoljava zahtjevima Europske unije. To nije točno jer mi smo svoje generale dali u haag i to je najviše što smo mogli učiniti. Zapitajmo se samo koliko smo naših heroja iz Hrvatske i BiH ustupili Haagu, a koliko su to učinile druge strane iz rata 90-ih godina?
Gdje vidite uzrok podaničkog mentaliteta Hrvata?
– Mentalitet je nešto što se formira kroz stoljeće pa se tako formira i taj podanički mentalitet. Hrvatska je jako uporno branila svoju državnost, ali je branila na papiru. Mi smo sačuvali vrlo važne pravne formule, a u praksi smo bili majorizirani. Kad vi 500 g živite pod opstanak. Naš narod je stekao sposobnost preživljavanja i prenošenja svojih vrijednosti s koljena na koljeno. Narod je dobio borbu i moramo toga biti svjesni. Politika ima brojna sredstva kojima može deformirati neke činjenice i ja očekujem pritiskom i pod vlašću drugih, onda se morate dugo i mučno boriti za svoj da naša politika bude principijelnija, hrvatskija i nacionalnija, inače će biti ekspozitura tuđih interesa. Drago mi je kad vidim premijera ivu Sanadera kako se čvršće postavlja u obrani naših interesa i ne smijemo dopustiti da nas Slovenci koji su manji od nas, uče kako se bori za svoje interese.
Jesu li Hrvati svjesni svoje posebnosti i koliko današnja hrvatska politika negira sve to?
Nitko u Hrvatskoj ne vuče Hrvatsku u propast, ali nažalost neke stvari se mogu dogoditi mimo naših želja. Ako vodite lošu politiku onda će se ona Hrvatima razbiti o glavu, a vi to niste htjeli. Ljudi koji popuštaju zahtjevima Europske unije misle da rade dobro i da će nas izvući iz balkanskog grotla, ali, tu nedostaje jedno načelno razmatranje. Neće nas nitko sa strane spasiti ako mi sami sebe ne spasimo. Ako mi ne odgojimo mlade ljude koji će biti obrazovani, koji neće imati kompleksa pred svijetom i koji će znati svjetske jezike, mi nismo ništa napravili ništa. Mi moramo stvarati moderne, napredne mlade ljude a i istovremeno im usađivati ljubav prema domovini. Ali, kako ćete ako on ne vidi načelnosti, hrabrosti i principijelnosti.
Kako gledate na položaj Hrvata u BiH?
– Situacija sasvim sigurno nije jednostavna i mislim da će put biti razvijanje vlastitog entiteta i borba za pravnu regulaciju toga entiteta, bez toga nema ništa. Ako ne uspijemo to ostvariti što su druga dva naroda ostvarila, mislim da bi bilo potrebno da i Hrvati i Bošnjaci shvate da treba ratne sjekire zakopati i posvetiti se organizaciji države. Ona podrazumijeva da se izborimo da svoj entitet. Drugo, taj spas mora ići kroz razvijanje institucija koje su uvijek na udaru, one su jače od pojedinaca i zato a priori treba braniti institucije tj. razvijati ih. Narod koji ima državu je sigurniji od naroda koji nema. Ona je jedan oblik zaštite pojedinca.
Kakav je odnos Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini?
– Ja bi htio da to bude odnos uzajamne potpore. Hrvatska ima odgovornost prema narodu u BiH, nije to stvar samo dobre volje koliko će pomagati bh. Hrvatima. Mi smo dužni zato što su u teškom položaju i zato što su u novome povijesnom tijeku odigrali ogromnu ulogu. Ne znam da bismo pobijedili u Domovinskom ratu da nije bilo potpore Hrvata iz BiH. Kad Hrvatskoj treba živa snaga, domoljublja snaga, mlada snaga, onda ih prihvaćamo, kad joj treba pomoći onda ništa. To nije moralno i nije u redu. Iako nije situacija takva da Hrvatska može šakom i kapom davati, mislim da bi trebalo vrijediti načelo, kako nama tako i vama, kako mi živimo tako i vi živite. To će naići na kritike mnogih koji se ponašaju kako im odgovara. Mi se ne miješamo sa zlom namjerom, nego samo da pomognemo našim Hrvatima u ovoj državi. Nužno je da se počnu graditi neki novi odnosi koji će voditi ka napretku cijele BiH. Uzajamni je interes da Hrvatska i BiH međusobno surađuju i potpomažu se.
Kako ste zadovoljni potporom Matici hrvatskoj i njezinim radom?
– Danas je situacija takva da su se odnosi prema radu Matice strukturalno promijenili u odnosu na situaciju ranije. Nekad ste mogli dobiti novce, sada one ne padaju nego dobivate iznose za programe. Moram istaknuti da su svi naši projekti dobili potporu od resornih ministarstava. Načelno smo zadovoljni sa situacijom koja je trenutno, uživamo podršku za nekoliko velikih projekata.
S druge strane, nismo zadovoljni s medijima u kojima se izgubila ideja i svijest o kulturi kao nacionalnom dobru. Sve je danas postalo fenomen, senzacija gdje se gubi iz vida dragocjeni instrument nacionalnog ponosa. Sve je jednako vrijedno, bez obzira bilo kvalitetno ili ne. To me brine u našim medijima, međutim to nije samo kod nas nego je prisutno i u cijelome svijetu. Danas se kultura ne promovira nego se preprodaje; ako nema koristi od nje, onda ona nije poželjna u medijima, kazao je prof. Zidić koji je pohvalio rad Matice hrvatske Čitluk kao jednog od najaktivnijih i najuspješnijih ogranaka Matice hrvatske.
Piše: T.V. , citluk.ba