Nakon 10 godina predanog rada 120 znanstvenika i mnogobrojnih vanjskih suradnika, iz tiska je izišao prvi svezak Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (od slova A do slova Đ) u izdanju Hrvatskog leksikografskog instituta BiH u Mostaru.
U ovoj enciklopediji po prvi put se put na leksikografski sveobuhvatan način bilježe i opisuju svi relevantni fenomeni, događaji i osobe koji tvore korpus hrvatskog nacionalnog života u BiH ili se odnose na taj život, a da istodobno način i kriteriji bilježenja i opisivanja tih fenomena, događaja i osoba budu u sustavu samih interesa i težnji hrvatskog naroda u BiH kao njegovoj domovini. Prvi svezak ima 660 stranica s oko 800 zanimljivih ilustracija – fotografija, karata itd. U projektu je sudjelovalo 200 ljudi, prije svega intelektualaca, od toga 48 urednika – enciklopedija obrađuje 48 oblasti ljudske djelatnosti, 15 ljudi u uredništvu, posebno uredništvo za ilustraciju i grafičke priloge, te 127 suradnika.
Prvi svezak ugledao svijetlo dana
Enciklopedija bi trebala imati ukupno četiri sveska, a iako je do sada već urađeno oko 80 posto posla, objavljivanje preostalih svezaka ovisit će o materijalnim prilika. Prvi svezak ovog kapitalnog djela koje se, kaže glavni urednik izdanja prof. Jakov Pehar, objavljuje jednom u 100 godina, uskoro će biti predstavljen u Sarajevu, Mostaru te u Zagrebu. Projekt Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine pokrenut je 1999., kada nije bilo previše sklonosti da se pišu povijesne knjige, kaže.
“Osam javnih, društvenih, obrazovnih i vjerskih institucija Hrvata Bosne i Hercegovine se odlučilo da se piše hrvatska enciklopedija BiH. Istina, mi smo je na početku nazvali Leksikon Hrvata BiH, ali budući da je građa koja je ušla u tu knjigu nadišla okvire jednog leksikona koji je previše personalizirao stvari, tijekom rada smo promijenili naziv u Hrvatsku enciklopediju BiH, zbog kriterija i sadržaja”, kazao je Pehar. Još na samom početku susreli su se s nizom poteškoća – poteškoće materijalne prirode, nedostatak izvora i materijala (rat je uništio mnoge arhive, muzeje itd., što je umnogome otežalo pristup podacima). “Zahvaljujući upornosti ljudi koji su radili na tome, prvi svezak je konačno ugledao svijetlo dana”, kaže Pehar. Hrvatska enciklopedija, naglašava, preferira faktografske snimke o ljudima, institucijama, događajima i prostorima.
‘Govorimo faktografski, dokazano i argumentirano’
S obzirom da nisu imali mnogo iskustva u stvaranju jednog ovakvog djela, u radu im je mnogo pomogao Hrvatski leksikografski zavod “Miroslav Krleža” u Zagrebu na čelu s akademikom Daliborom Brozovićem. Mnogo je olakšalo i osnivanje Hrvatskog leksikografskog instituta BiH u Mostaru, koji je nositelj projekta, a financijski su mnogo pomogli HZHB na čelu s Vladimirom Šoljićem, Federalno ministarstvo kulture i sporta, te posebno Ministarstvo za znanost, obrazovanje i sport Republike Hrvatske.
“U enciklopediji su osobe ne samo Hrvati kao katolici, nego i svi oni koji su na neki način pomogli i dali doprinos hrvatskom puku u BiH. Mi obaramo krivotvorenje i lažne stvari, govorimo faktografski, dokazano i argumentirano, bez ikakvih političkih primjesa i politiziranja, a ostavili smo povjesničarima da daju ocjene i procjene. Toliko je to i objašnjenje onima koji će postaviti mnoga pitanja, ali podvlačim: ako bude ozbiljnih kritika i propusta, spremni smo tiskati i dodatak”, kaže Pehar.
Andrijana Copf | Dnevni list