Često prozivani zbog neaktivnosti i sporog reagiranja, akademici u posljednje vrijeme nastoje dati svoj doprinos društvu.Nakon rasprave o izbornim modelima, danas se na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti razgovaralo i o gospodarskim perspektivama. Upućeno je puno kritika ekonomskoj politici u posljednjih 20 godina, koja je hrvatsko gospodarstvo dovela na vrlo niske grane, s jako slabim izgledima.
20 godina pada
– U Hrvatskoj u posljednjih 20 godina nije bilo razvoja, naša stopa rasta viša je samo od one u Srbiji – upozorava Domazet, koji je među uzroke krize uvrstio i korupciju te nekorišteno znanje. Ekonomska politika i danas se temelji na stabilizacijskom programu iz 1993. koji se zasniva na privatizaciji, deregulaciji i liberalizaciji, no taj neoliberalni program, tvrdi Domazet, nije dao rezultata, a koncept je ipak zadržan. I Uroš Dujšin kritizirao je Valentićevu ekonomsku politiku te čvrst tečaj koji je doveo do toga da je hrvatska proizvodnja zamijenjena uvozom, a spomenuo je i da su predstavnici te politike i danas “pri Vladi”, ciljajući očito na Borislava Škegru.
Zaboravljeni hektari
Vladimir Stipetić htio bi doprinijeti da poljoprivreda postane prioritetna djelatnost gospodarstva, ako se učine neki koraci, poput osnivanja poljoprivredne banke ili državnog investicijskog fonda. Hrvatska poljoprivreda jako je zaostala pa se na hektaru u nas dobije 7 tona kukuruza, u SAD-u 10, u Francuskoj 11. Naša krava daje 3300 litara mlijeka, a ona u Francuskoj 7000, u SAD-u 9000 litara. Prosječno gospodarstvo u Danskoj ima 60 hektara, a u nas 3. U nas se navodnjava 5 promila poljoprivrednih površina, u drugim zemljama i 37 posto…