Kad se usporedi broj stanovnika po preliminarnom popisu i procjena sredinom prošle godine cinici će s izrekom da je „statistika točan zbir pogrešnih brojeva“, doći na svoje. Naime, prema još uvijek neslužbenim rezultatima popisa u Federaciji BiH živi 2.371 603 stanovnika što je vrlo blizu
službe statističke procjene od 30. lipnja, prema kojoj je Federacija imala 2.337 200 stanovnika, uz 528.023 izbjeglice u inozemstvu. Dakle, popisom je Federacija u plusu za 34.403 stanovnika, što je razlika na osnovu koje se može zaključiti da je statistička procjena bila skoro točna.
Ilidža, Cazin, Ljubuški…
Međutim, kada se to ‘skoro točna’ raščlani dalje po općinama onda je slika drugačija, jer ima općina koje su popisom pravi gubitnici i onih koji su dobitnici, s obzirom na činjenicu da se broj stanovnika uzima kao jedan od parametara za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza. Primjedbama iz hercegovačkih općina Čapljine i Ljubuškog, da pri procjeni zbog školovanja osnovaca u obližnjim dalmatinskim općinama imaju manje stanovnika, odnosno da su time oštećene pri raspodjeli novca, popis je dao za pravo. Prema procjeni od 30. lipnja prošle godine, Čapljina je imala 22.661 stanovnika ili 5.461 stanovnika manje od popisom evidentiranih 28.122. U slučaju Ljubuškog razlika je veća – 6.009(!), popisom je utvrđeno 29.521 stanovnik, dok je procjena govorila o 23.512 stanovnika. U ostalim okolnim općinama s iznimkom Ravnog gdje je situacija specifična, odstupanja su manja. Ipak ove dvije općine nisu rekorderi, statistika je najviše oštetila općinu Ilidža koja prema popisu ima 71.892 stanovnika, dok joj je procjena „davala“ preko deset tisuća(!) manje 61.160, nešto bolje je prolazio Cazin 69.411 popis, a 62.808 procjena itd.
Broj učenika na tisuću stanovnika
Po broju stanovnika Čapljini i Ljubuškom približni Široki Brijeg je prolazi bolje, procjena je bila da ima 26.460 stanovnika, popisom je evidentirano 29.809, kao i Stolac 14.889 popis 13.007 procjena, Čitluk 18.552 popis, 15.853 procjena, Grude 17.865 popis, 15.523 procjena, Vitez 27.006 popis, 25.230 procjena… U toj igri brojki loše je kotiralo i Livno u kojem je popisano 37.487 stanovnika dok su procjene govorile o 31.659 itd.
Da je statistika i te kako osjećala odljev đaka vidi se po broju učenika na tisuću stanovnika. Prema statističkim podatcima za 2010. godinu Čapljina je imala 109, a Ljubuški 110, ‘osnovaca’ na tisuću stanovnika, dok je ta brojka u Širokom Brijegu 133, Čitluku 138 bila osjetno veća iako se demografska struktura stanovništva puno ne razlikuje. Jedan od bh. rekordera je Posušje sa 146 đaka na tisuću stanovnika.
Popis utvrdio manje stanovnika u velikim općinama
Među najveće gubitnike broja stanovnika popisom su se pokazali veliki gradovi Zenica 115.134 popis, 127.162 procjena, Tuzla 120.441 popis, 131.638 procjena, Novo Sarajevo 68.802 popis, 73.820 procjena… Zanimljivo, u slučaju Mostara brojke su se skoro poklopile 111.833 stanovnika evidentirana su popisom, dok je procjena govorila o 112.073 stanovnika itd. Razlici brojeva u dijelu hercegovački općina svakako je doprinio još prisutan gastarbajterski rad, ali očito je i neki drugi čimbenici. Uglavnom, igra brojki upućuje da su se većinske hrvatske općine morale zalagati za što brži popis stanovništva, dok slučajevi Ilidže, Cazina…, upozoravaju da se statistici ne smiju prišivati nacionalne konotacije.
LJ::portal | Dušan Musa | Večernji list