Za proizvođače mladog krumpira s juga Hercegovine ima nade da će njihov proizvod već iduće godine moći na tržište zemalja Europske unije, zaključak je s radionice koju je u Ljubuškom organizirala Udruga poljodjelaca Županije Z-H. Govoreći o razlozima za organiziranje radionice Dubravko Vukojević predsjednik Udruge kaže:
„Mi non stop pitamo, tražimo, pa smo nedavno bili na sastanku s predstavnicima Uprave za zaštitu bilja i Federalnog ministarstva poljoprivrede za zaštitu bilja, pitali dokle se stiglo s monitoringom krumpira i eventualnim izvozom u EU. Doznali smo za najavljeni dolazak FVO komisije. Na veliko iznenađenje, jer planom godišnjeg rada nije bio predviđen dolazak komisije u BiH!? Uglavnom, nekim lobiranjem, ‘srićom’, nije mi ni jasno, komisija stiže. Na sastanku smo doznali niz novih detalja vezanih za mogući izvoz. Nismo čekali, zahvaljujući podršci sugovornika odmah smo dogovorili stručnu radionici na kojoj je razjašnjen dio nedoumica, neke odgovore ćemo naknadno dobiti. Prema riječima nadležnih nemamo puno izgleda za prolaz, međutim nismo imali ni do sada pa smo prolazili“.
Zahvaljujući naporima poljoprivrednika koji su u zadnje tri godine „obijali pragove“, te podršci stručnjaka iz institucija Federacije i BiH, trogodišnji monitoring daje rezultata o kojima Nenad Čolaković šef Odjeljenja za zaštitu zdravlja bilja iz Uprave BiH za zaštitu bilja, kaže:
„Uprava je s nadležnim institucijama, radila na programu posebnog nadzora nad karanteniski štetnim organizmima na krumpiru. Program se odvijao na području cijele BiH, jedan od uvjeta bio je dokazati da na ovom području nije utvrđena prisutnost karantenski štetnih organizama, što je uslov za izvoz u EU. Uz monitoring uputili smo upit inspekciji FVO, inspekcija za hranu, veterinu i bilje EU, da dođu i provjeri stanje provođenja posebnog nadzora nad krumpirom. Na naše zadovoljstvo prije desetak dana, dobili smo obavijest da dolaze sljedeće godine u terminu od 24. 3. do 10. 4 radi provjere zdravstvenog stanja krumpira u BiH. Nadamo se da će inspekcija biti uspješna što bi otvorilo vrata našem krumpiru u EU“.
Pred nadležnim institucijama i poljoprivrednicima još je veliki posao. Selma Šoše stručna savjetnica za zaštitu bilja u federalnom Ministarstvu poljoprivrede ističe:
„Jedna od bitnih stvari je upis u fitoregistar, što je za nas koji se bavimo biljnom proizvodnjom i zaštitom, značajan pomak u smislu očuvanja i zaštite bilja koje proizvodimo, uvozimo, izvozimo, skladištimo i koristimo za konzum,. Najvažnija stvar koja je promijenjena, jest da se sve više pažnje poklanja proizvodnji merkatnilnog krumpira. Stoga je ovaj poziv proizvođačima koji posjeduju ili iznajmljuju parcele ukupne površine od pola hektara i više na kojima proizvode merkantili krumpir, da se upišu u fitoregistar, da se jave federalnom ministarstvu, a oni koji imaju manje površine od toga, trebaju se također javiti da bi bili evidentirani. Zašto, merkantili krumpir izuzetno je veliki fitosanitarni rizik ne samo tog bilja nego i drugih vrsta iz tog roda“.
Treba istaknuti da su u kratkom roku na putu uvrštavanja BiH na listu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz krumpira u EU, savladane brojne prepreke. Bez obzira kakav će odgovori biti, usporedbe radi Srbiji je trebalo sedam godina da pređe isti put. Seljacima sve čestitke.
Dušan Musa | LJ::portal