U misnoj koncelebraciji sa župnikom fra Mladenom Sesarom, gvardijanom fra Mirom Šegom, meštrom fra Slavkom Soldom, 88-godišnjim fra Hadrijanom Sivrićem, msgr. Ivanom Vukšićem iz Kanade i drugim svećenicima franjevcima biskup je Ratko podijelio sakrament sv. krizme mnoštvu od 221 kandidata u novoj župnoj crkvi na Humcu. Biskup je u propovijedi govorio o tome tko je pravi kršćanin, a tko nije a predstavlja se da jest. Kada se krizma dijeli i subotom, ovdje je gotovo puna prostrana crkva, a pogotovo nedjeljom, kao što je bilo ovaj put, 16. svibnja u 11 sati.
Župni zbor pjevao je na latinskom jeziku nepromjenljive dijelove sv. Mise: Kyrie, Gloria, Sanctus i Agnus. Ugodna i zapažena činjenica, ne iz nekih modnih promjena, nego iz razloga dvotisućljetne prakse Crkve. Ako mladi lako nauče i u nekim zgodama izvode razne moderne pjesme na talijanskom ili engleskom jeziku, zašto ne bi za vrijeme misnoga slavlja na latinskom, na kojem se gotovo sve izgovaralo i pjevalo sve do Drugoga vatikanskoga koncila. Nije latinski zabranjen nakon Koncila, nego nekim nemarom sve otišlo u neuporabu i zaborav. Stoga župnom zboru u Humcu pohvala!
Krizmanici su nastupali više puta: njih dvoje u početku kada su pozdravili krizmatelja i sav puk Božji, njih troje za vrijeme biblijskih čitanja i psalma, njih sedmero za sedam darova Duha Božjega kada su držali upaljene svijeće pred oltarom za vrijeme izricanja krsnih obećanja svih krizmanika i cijele crkve, njih desetero za vrijeme molitve vjernika, njih petero kada su prinosili darove: križ, Bibliju, svijeću, vino, vodu, i na kraju jedan krizmanik svojom zahvalom. A oni su na poseban način nastupili kada su osobno pristupili sa svojim kumovima samomu sakramentu: predavši ceduljicu, čuli svoje ime, jasno odgovorili da rado primaju pečat dara Duha Svetoga i da žele ostati u zajedništvu mira s biskupom i s cijelom župom i Crkvom. Biskup svako toliko zaustavi pokojega krizmanika ili krizmanicu i priupita štogod. I redovito dobro odgovore, makar i bilo malo straha pred onolikom „komisijom“ asistencije i fotografa.
Biskup je u propovijedi govorio o tome tko je pravi kršćanin, a tko nije a predstavlja se da jest. Navevši bitne točke Vjerovanja i opsluživanja Deset Božjih zapovijedi, kao oznake pravoga kršćanina-katolika, propovjednik je naveo više primjera koji pokazuju gdje se vidi nekatolištvo jednoga katolika, između ostaloga: „Nije katolik onaj koji iz ljudskih ili bilo kakvih drugih zemaljskih obzira zlorabi svete Isusove sakramente i nije mu brigu je li krizma valjana ili nevaljana, je li ženidba valjana ili nevaljana, je li ispovijed valjana ili nevaljana. A ako svećenik do toga ne drži, onda on ima dvostruki grijeh, svoj i tuđi, zato što zavodi tebe, vjernika!“ Ili: „Možeš ti tvrditi i hvaliti se da si upisani katolik, krizmani katolik, vjenčani katolik, ali ako te opovrgavaju tvoja nevaljala djela, znaš i sam da si nevaljali, papirnati, samo matični, a ne praktični katolik!“ Na kraju propovijedi i pouke biskup je poručio krizmanicima, osobito krizmanicama: „Ne će te na sudu svome Bog pitati kakva ti je za krizmu bila frizura, haljina ili obuća, jesu li ti nokti bili obojeni i zapušteno neobrezani, nego kako si se uresila moralnim krjepostima, darovima i plodovima Duha Svetoga. Borite se da s tim ukrasom Duha Božjega uđete u kraljevstvo nebesko!“
Nakon sv. Mise slikanje s četom ministranata.
Gvardijan je u samostanskoj blagovaonici u razgovornoj atmosferi počastio i domaće i goste, a na odlasku biskup je pozdravio sestre franjevke koje rade u samostanu i u župi i podijelio im „Isusove sugovornice“, knjigu “duhovnih vježbi”.
Za prošlu 2009. godinu humački je župnik svojedobno dostavio statistike na Biskupski ordinarijat: na području župe katolika – 13.500, obitelji 3.450, krizmanih – 266, prvopričešćenih – 202, pokopanih – 159, krštenih – 143, sklopljenih brakova – 76, redovnica – 13, svećenika s pastoralnim dekretom – 8. Na Humcu je također pri samostanu postulatura i novicijat Hercegovačke franjevačke provincije. S obilnim Božjim blagoslovom!