Otkupna cijena od tri marke, podaci Vanjskotrgovinske komore, da je BiH druga u svijetu po proizvodnji smilja, izvoz u 2013. godine dostigao je dva milijuna maraka, podigli su zanimanje za biljku. Gotovo preko noći smilje se od „ružnog pačeta“ koje izbjegava čak i stoka, preobrazilo u poželjnu biljku.
Stvar je otišla toliko daleko da se mr. Radoslav Dodig iz Ljubuškog, odlučio i na proučavanje:
„Tema je egzotična, jer se nikada nisam bavio poviješću hercegovačke flore, a posebice smilja“, ističe mr. Dodig, pa pojašnjava:
„Međutim, kad sam malo zavirio u arheološke i povijesne izvore, pronašao sam zanimljive podatke. Smilje je biljka poznata od antike. Spominju ga grčki filozof Teofrast, rimski pisac Plinije Stariji… U to doba spominje se kao ljekovita biljka koja se najviše koristila u liječenju i zacjeljivanju rana, posebice u bitkama, pa su ga ondašnji liječnici obvezno nosili sa sobom. Plinije za njega piše: Smilje ima cvijet poput zlata, lagan list, vitku ali čvrstu stabljiku.“
Mr. Dodig ističe da je smilje bilo poznato i rašireno i u srednjem vijeku u prvom redu u farmaciji:
„Znamo to po zgodnom atlasu kojeg je izdao Pietro Mattioli, sredinom 16-og stoljeća, liječnik i prirodoslovac iz Siene. Mattioli je opisao preko 600 biljaka među kojima je i smilje lat. Helichrysum italicum. Zanimljiv je i sam naziv, slavenski jezici imaju smilje, ruski cmilj, što podsjeća na naš narodni naziv cmilje, čija etimologija još nije razjašnjena. Francuzi ga zovu imortel – besmrtna biljka!“
Dakle, smilje je u farmaciji korišteno od antike do srednjeg vijeka, ali mr. Dodig ističe i još neke zanimljivosti vezane za ovu biljku:
„Gledano s povijesnog aspekta svjedočanstva govore da su egipatski faraoni pravili počasne vijence od smilja, za određene prigode. U folkloru Južnih Slavena smilje je također, imalo svoju ulogu, pa tako kad dođu svatovi djevojka je morala pogledati momka kroz vijenac od smilja i bosilja. Zatim žene kad bi imale težak porođaj, na glavu im se stavljao vijenac od smilja. Smatralo se da odgoni zle duhove. Folkloristi bi rekli da smilje ima apotropejsku moć – moć odgona zlih sila. Da je smilje bilo popularno svjedoče brojna imena izvedena od smilj – Smilja, Smiljan, Smiljko, Smiljana…“
Kao i podatak mr. Dodig navodi da općina Primorski Dolac u Hrvatskoj, u grbu i zastavi ima predstavu od smilja! Što se tiče početka otkupa u Hercegovini nema egzaktnih podataka, pretpostavka između dva svjetska rata. Uzlet kojeg je prekinuo zadnji rat, uslijedio je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, ove godine s cijenom od tri marke za kilogram, dostignut je vrhunac, ali ni prava renesansa tek mogla uslijediti, zahvaljujući kozmetičkoj industriji.
{jlex}picasa:106682547432003943589/Smilje{/jlex}
