Zajednica vjernika Riječke nadbiskupije 30. svibnja dobila je trojicu novih svećenika. Ređenje svećenika ubraja se među najznačajnije događaje za svaku mjesnu Crkvu ili zajednicu, istaknuo je riječki nadbiskup Ivan Devčić na misi u katedrali sv. Vida na kojoj je zaredio četvoricu svećenika, trojicu inkardiniranih u Riječku nadbiskupiju, te kandidata franjevačke provincije sv. Jeronima. Mario Tomljanović, Ivan Šarić i fra Tomislav Šanko rođeni su u Rijeci, a Slobodan Bunoza dolazi iz Ljubuškog.
Nadbiskup je u propovijedi ređenicima poručio da im oči stalno budu uprte u Krista kako bi mogli vjerno svjedočiti njegovu poruku u svim vremenima, prepoznajući potrebe ljudi, dijeleći s njima dobro i zlo , svakodnevno prikazujući Gospodinu molitve i žrtvu spasenja. „Vaša mjesna Crkva, naša Riječka nadbiskupija, kao i Hrvatska franjevačka provincija sv. Jeronima, upiru s puno nade i povjerenja svoje oči u vas, nove svećenike za dvadeset i prvo stoljeće. Vi dobro znadete da Crkvi nisu potrebni bilo kakvi svećenici i redovnici, nego oni koji se danomice Gospodinu i njegovoj Crkvi potpuno predaju i posvećuju. Da, dragi ređenici, oči mnogih uprte su danas u vas, ne zbog nekih vaših ljudskih darova i kvaliteta, nego u nadi da ćete ustrajati u svetom pozivu i biti Bogu i Crkvi vjerni po uzoru na Isusa Krista, našega velikog svećenika“, rekao je propovjednik.
Kao dionicima Kristove pastirske službe svećenicima je povjereno voditi ljude i nuditi im ono što možda i ne znajući traže. Nadbiskup je svećenike uputio da moraju ostati vjerni Kristu čak i ako naiđu na nerazumijevanje okoline. Od tog nauka ne smiju odstupati kako bi im ljudi povlađivali. „Kao i Isusu i njegovim je svećenicima u svim vremenima bio potreban dar razlikovanja duhova. I vama će, dragi ređenici, taj Božji dar biti veoma potreban, jer su vremena u kojima ćete živjeti i ostvarivati svoje svećeništvo veoma složena i konfuzna. Upirući oči u Isusa, znat ćete zauzeti ispravan odnos prema povjerenom vam narodu, koji će vas hvaliti i oduševljavati se s vama, klicati vam «hosana», ali jednako tako lako i brzo vikati «raspni ga». Kolikim se svećenicima to tijekom povijesti Crkve dogodilo, koliki su na sličan način i kod nas u ne tako davnim vremenima stradali, a koliki su i u našem vremenu takvim opasnostima izloženi, a da toga nisu možda dovoljno svjesni.“
Podsjetio je ređenike da u svojem svećeničkom životu ne zaborave i ne zapostave Mariju i njezinu školu, iz koje je izišao Vrhovni i Vječni Svećenik Isus Krist. „Ona će vas, kao i svoga Sina, rado poučavati i savjetovati, ako joj to dopustite. Zato učite od Isusa kako se Marija, njegova i naša Majka, uključuje u vaše svećeničko poslanje i obraćajte se rado njoj za pouku i savjet, ali i za njezin majčinski zagovor“, poručio je nadbiskup Devčić ređenicima. Litanijama svim svetima i molitvom za nove svećenike, sakramentalnom slavlju pridružili su se brojni vjernici i rodbina okupljeni u riječkoj katedrali. Svećenici Riječke nadbiskupije polaganjem ruku na ređenike izrazili su solidarnost i zajedništvo.
Novoređenik Slobodan Bunoza, nedavno je razgovarao s novinarom Glasa koncila u župi Jelenje:»Zaređen sam za đakona Riječke nadbiskupije, a uskoro ću biti ređen za svećenika. Prije toga predavao sam vjeronauk u srednjoj školi u Rijeci. Živo sam u Sarajevu, Zagrebu, Splitu, u Aziji sam bio dvije godine, a sada sam u Jelenju. Različiti su mentaliteti, ali suvremeni čovjek svagdje traži isto, a to je mir. Današnji način života koji nas okružuje jako je ispresijecan. Štoviše, čovjek ne može s mirom ni jesti. Uvijek se nekamo žuri. Čovjeku treba mir da može doživljavati stvarnost oko sebe. Kad promatramo današnji svijet, čovjeka stalno nešto uzbuđuje i želi mu podići adrenalin da iziđe iz kolotečine. Nažalost mir se često traži na krivom mjestu. Mogu govoriti o svom iskustvu, to je traženje mira kroz molitvu. Ako me dan pregazi u obvezama, doći ću ljudima i donijeti im samo riječi a ne mir. Ako sam proveo određeno vrijeme u molitvi, onda će navještaj biti puno drugačiji. Mi moramo donositi ljudima mir, i moramo ga naviještati. Ljudima je danas teško, jer onaj tko ima obitelj, on mora razmišljati o egzistenciji, i mi moramo pomoći na svoj način, dakle unijeti nadu, mir. Ako se mi iz Crkve okrenemo svjetovnom i materijalnom, onda smo promašili svoj poziv«, kaže đakon Bunoza.
“Uvijek kažem: Bez obzira koliko čovjek zalutao od Boga, on čezne za njim. Danas treba puno više laika koji će raditi i aktivno se uključivati u pastoral, jer budućnost Crkve je na laicima. Oni su bliži u kontaktu s ljudima koji imaju različite potrebe u raznim ideologijama i svjetonazorima. Snaga Crkve je u molitvi i postu te autentičnom svjedočenju kršćana. Nekad tog Isusa nakazno prezentiramo ovom svijetu i zato ljudi nisu oduševljeni kršćanstvom. Bio sam u Aziji, a i kroz studij s mnogima sam razgovarao te su svi zaključci da je Isus jedina vrijednost«, kaže Bunoza.
izvori: Glas koncila l web stranica Riječke nadbiskupije