U zgradi Vlade ZHŽ-a jučer je upriličeno potpisivanje protokola o postupanju u slučajevima nasilja u školama ove županije. Potpisali su ga ministri četiriju županijskih ministarstava: obrazovanja, zdravstva, unutarnjih poslova i pravosuđa. Isto tako, protokol su potpisali načelnici općina Ljubuški, Široki Brijeg, Grude i Posušje, kao i predstavnici centara za socijalni
rad sve četiri općine. Kažimo i to kako su jučerašnjem potpisivanju nazočili i predstavnici Misije OESS-a u BiH.
Nasilje u nižim razredima
Na konferenciji za novinare, upriličenoj nakon potpisivanja, Helena Lončar, ministrica obrazovanja, koja je ujedno i nositeljica ovoga projekta i protokola, kazala je kako je nakon završenih anketa pitala svoga pomoćnika kakvo je stanje u školama i ima li nasilja.
“On mi je odgovorio kako stanje nije loše, u smislu da nema puno pojavnosti nasilja. Međutim, prag tolerancije za nasilje je nula. U ovoj analizi koja je bila anonimna, sudionici su, učenici i roditelji, mogli progovoriti o stvarima o kojima se obično šuti”, kazala je Lončar, dodajući kako se rezultatima ovih anketa može reagirati i na obrazovni sustav ukoliko on negdje zakazuje. Ankete o nasilju u školama koje su uključivale i pitanja o zadovoljstvu školom provedene su na ukupno 3947 ispitanika od čega su njih 1888 bili učenici osnovnih i srednjih škola, a ostali su bili roditelji te prosvjetni djelatnici. Prema izvješću, za učenike nižih razreda osnovnih škola, od ukupno 406 ispitanika, njih 155 je osjetilo, doživjelo ili vidjelo nasilje u školi koju pohađaju. Po reakcijama učenika na nasilje, prednjači broj učenika koji zamole za pomoć nekog od odraslih, a najmanje je onih koji zbog straha uzrokovanog nasiljem ne žele ići u školu. Zanimljiv je podatak da većina učenika nižih razreda osnovnih škola ne zna ulogu pedagoga u školama. Naime, većina njih misli kako je pedagog tu da kažnjava ili tko zna što već čini, a tek kada dođu u srednju školu pomalo upoznaju ulogu psihologa i pedagoga i više ih se “ne boje”.
Intimno uznemiravanje
Nakon sumiranja rezultata upitnika namijenjenog učenicima srednjih škola i gimnazija na području ZHŽ-a, zabilježen je nešto veći postotak pojavnosti nasilja. Okvirno gledano, najzastupljeniji oblici nasilja su – tračanje, ogovaranje, vrijeđanje pogrdnim riječima, ismijavanje, snimanje mobitelom u školi. Zabrinjavajući je podatak koji nam kaže kako je i oblik intimnog uznemiravanja u većim slučajevima zastupljen u srednjim školama i gimnazijama. Srednjoškolci i gimnazijalci najodgovornijim za nasilje među mladima smatraju vršnjake, zatim školu, stanje u društvu, obitelj. Zanimljivo je kako krivcem za nasilje smatraju i neorganizirano slobodno vrijeme mladih, zatim medije, policiju, ali i sudstvo koje, po mišljenju nekih, ima lošu zakonsku regulativu. Zaključak provedene ankete je kako nema dovoljne suradnje na svim razinama unutar škole. Na upit novinara postoji li mogućnost uvođenja videonadzora u škole u cilju sprječavanja nasilja, ministrica Lončar je kazala kako je i ta tema razmatrana, ali to je nešto što podrazumijeva i zadovoljavanje drugih uvjeta, kao što je zaštita privatnosti.
Zorica Volarević | Dnevni list