Mi smo graničari i moramo imat sve valute. Kreni u Hrvatsku, tribaju ti kune, kreni u Njemačku, tribaš eure, a sad ispada da u BiH nemereš bez marke, đava je sebi odnija. Ona me čitavi život j…. Onda, ja imam sriću da dobivam mirovinu u markama, jedan sin radi u Splitu, pa prima kune, a mlađi tu kod nas zarađuje marke. Pa nekako minjamo valute kad kome zatriba. Sad me stra da nas ne jami inspekcija kad minjamo valute u kući – kaže Petar. Dođem jutros na kiosk u Tomislavgradu po “Slobodnu” i pružim trafikantici šest kuna, ali mi ona uzvrati da može naplaćivati samo u markama. Dala mi je novine na veresiju, kao dobrom poznaniku, a ja se sjetih medijskih izvješća o tome kako je Federalna vlada donijela propis da se na području Federacije u platnom prometu može od 1. listopada koristiti samo konvertibilna marka. Odmah sam otišao u banku i svoju kunsku plaću razmijenio u marke.
I to nakon desetak minuta čekanja. Jer, pred šalterom se stvorio red onih koji mijenjaju u marke svoje kune i eure. Zatim svratim u kafić gdje je konobar uvjeravao jednoga gosta da ne smije piće naplatiti u kunama. Jer što će ako mu inspekcija u blagajni nađe kune ili eure. Onda se našao netko tko je momku razmijenio kune u marke.
Tu mi rodijak Ivan ispriča svoju priču. Kupio deset kila mesa u jednom prodajnom centru i na blagajni pružio novčanicu od sto eura. – Potezanje je trajalo deset minuta – veli Ivan. – Blagajnica neće eure, a meni daleko ići do banke da ih razmijenim u marke. Onda sam kazao da ću im ostaviti meso, pa su nekako našli način da mi razmijene sto eura u marke.
U ratu je moglo
Sve to govori koliku je pomutnju izazvao propis Vlade FBiH o izbacivanju iz platnog prometa kune i eura. Na dugačkom pograničnom prostoru BiH, posebice na iseljeničkom i gastarbajterskom prostoru od Neuma do Livna, desetljećima su vrijedile sve valute. Tako je i danas. Kolaju ljudi, robe i valute. Pa se ni u vrijeme komunizma takve novčane transakcije nisu mogle iskorijeniti. Poratnih se godina plaćalo u markama, kunama, eurima, francima, dolarima…
Čak i nepismeni poput računala preračunavaju vrijednost jedne valute u odnosu na druge. Naravno da bi svima bilo draže i lakše imati jednu valutu i njome plaćati. No, pogledajmo što kaže struka. – Ovo je odluka Federalne vlade, ali moram kazati da je bilo vrijeme uvesti malo reda u platni promet – kazao nam je Ante Krajina, ministar financija Vlade Hercegbosanske županije.
– Ovo je pokušaj uvođenja reda. Zar tako nije u Hrvatskoj? Tamo su na sve muke uveli euro kao platežno sredstvo, na primjer, na autocestama, a nigdje ne možeš ništa platiti markama. I bankari podržavaju novi propis. Doduše, ni jedan se nije želio slikati i dati izjavu pod svojim imenom, ali su u razgovoru istaknuli neke, za njih, pozitivne.
– Riječ je o predrasudama – veli bankar NN. – Ljudi se plaše marke računajući da je vezana uz slabu državu kakva je BiH. No, moraju znati da je marka vezana tečajem uz euro. I vrlo stabilna. Moj ujak gastarbajter diže mirovinu u eurima. A ja ga nagovaram da diže novac u markama. Zašto? Jednostavnije mu plaćati, a nitko mu neće zakinuti ni centa.
Dobro za bankare
Što o novoj mjeri Vlade Federacije misle poslovni ljudi, vlasnici trgovina i kafića? – To odgovara samo bankarima – veli nam Zdenko Baković, vlasnik prodajnih centara u Kupresu i na Kamenskom. – Morate znati da na ovom pograničnom prostoru, posebice u Tomislavgradu i Livnu, i danas više ljudi zarađuje, ili pak prima kao mirovine, kune i eure nego marke.
Nema mjenjačnica
Sada mi moramo praviti konverzije u marke, a kod banaka samo na proviziju moramo platiti 1,5 maraka na sto eura. Ne bi ni to bio problem. Ali, ja, na primjer, imam prodajne centre u turističkom Kupresu i na graničnom prijelazu Kamensko. Normalno je da ljudi idu u šoping. Ali, moj kupac iz Hrvatske sada mora platiti u markama.
Kako? U Hrvatskoj ne postoji mjenjačnica koja će zamijeniti kune u marke, a da bi to učinio, mora, dakle, otići do Tomislavgrada ili Livna, 30, 40 kilometara, pa se vratiti. A Kupres je još složenija stvar. Tamo živimo od turizma i dalmatinskih vikendaša. I dođu ljudi subotom popodne, kada banke ne rade, kao ni nedjeljom. Oni, dakle, ne mogu popiti kavu, ako ih netko ne počasti. Ni kupiti nešto za pojesti u prodavaonicama. Apsurd!
Što će nam marke?!
Iako je Bosna i Hercegovina donijela zakon po kojemu je konvertibilna marka jedino sredstvo plaćanja, u Neumu se i dalje može kupovati kunama i eurima, u što su se uvjerili i reporteri Slobodne Dalmacije. Na nekim trgovački centrima uredno su istaknute obavijesti i isprike kupcima, jer mogu plaćati samo u tamošnjoj nacionalnoj valuti BKM-ovima ili pak kreditnim karticama, dok su cijene artikala na policama još uvijek ispisane u markama i kunama.
– Kao privatniku ne pada mi na pamet odbiti mušteriju koja želi platiti račun u kunama ili eurima – kazao nam je vlasnik jednog trgovačkog centra, koji je želio ostati anoniman zbog mogućih problema s inspektorima iz Sarajeva.
Naime, ako financijska policija u blagajni zatekne stranu valutu, uključujući i euro, vlasnika će kazniti u iznosu od 500 do 15 tisuća konvertibilnih maraka. Ovako rigorozne kazne otvaraju dodatne mogućnosti šverca budući da će svi trgovci i ugostitelji imati svoje „crne fondove“ i mijenjati ispod banka.
Moguća promjena dosadašnjeg načina plaćanja u neumskim trgovinama zabrinula je kupce iz Hrvatske, koji su tamo kupovali za kune. Neki su posjećivali tamošnje trgovine na proputovanju prema Dubrovniku, dok su stanovnicima neretvanskog priobalja i Dubrovačkog primorja trgovine u Neumu najbliže za kupovinu dnevne spize.
Mato Jeljenić iz Topologa u Dubrovačkom primorju najmanje dva puta tjedno dolazi u Neum u kupovinu. Do sada nije imao problema s plaćanjem u kunama. Kune su mu primili i jučer, premda je u tom trgovačkom centru istaknuta obavijest da se plaćanje obavlja isključivo u konvertibilnim markama.
– Mi maraka nemamo, a te marke od nas u Neumu nikada nisu ni tražili. Ne znam ni kako izgledaju. Vidjet ćemo što će dalje biti. Stanovnici Dubrovačkog primorja ovdje dolaze u kupovinu, bliže im je nego ići do Stona.
Ako budemo primorani, mijenjat ćemo kune u marke – kaže Mato, koji se ipak nada da do toga neće doći te da će kuna u Neumu i dalje ostati važeće sredstvo plaćanja bez obzira na odluke iz Sarajeva.
Copyright © 2026 | WordPress Theme by MH Themes