Ovih dana na vinogradima je uočen jedan štetnik vinove loze pod imenom – Cigaraš (Byctiscus betulae). Radi se o štetniku zelene ili svjetlo plave boje koji sa svojim rilom siše sok na početku i u vegetaciji vinove loze tj. pravi štete na pupovima i listovima. Ovaj štetnik je prisutan dulji niz godina ali mu se nije predavala važnost jer nije pravio štete već naprotiv obavljao je plijevljenje – skidanje lista jer ovaj štetnik kod svoga djelovanja sa rilom siše biljne sokove na peteljci lista.
List nakon reakcije se uvija i pravi oblik cigare a za to vrijeme ženka cigaraša unutar cigare polaže jaja. Ovaj štetnik najviše je aktivan noću kada iz zemlje se uspinje preko stabla do organa vinove loze i pravi štete. Međutim ove godine je uočeno znatno veća brojnost ovog štetnika i štete su uočene na vinogradima uz rubna područja šuma. Štete su direktne na pupovima vinove loze koji nisu krenuli a tako se navodi i u literaturi. To je pogotovo zamjetno na vinovoj lozi koja se uzgaja po guyot sustavu – reznik plus lucanj od 8-10 pupova. Ne tjeranje pupova je uočeno na lucnju i to od 3-7 pupa ili 30% od ukupnih pupova guyot sustava koji iznosi oko 10-13 pupova. 
Napominjemo da je prošle godine na ovim vinogradima bio dosta jaka tuča pa su moguće posljedice i od posljedica tuče ili od niskih temperatura koje su vladale u studenom 2010 i u ožujku 2011g. Da se radi o štetama uzrokovanim od cigaraša dobro bi bilo obaći i druga područja koja nisu stradala od tuče, a gdje nije bilo niskih
temperatura tako bi točnije kazali radi li se o cigarašu ili ne. Osim toga postoji razlike među sortama najviše je uočeno na sorti merlot a manje na drugim sortama.
Kao mjere zaštite preporuča se kemijske mjere ali one nisu djelotvorne-caratane-global i dr- i to prskati predvečer ili najnoviji insekticid u obliku granula i posipati oko trsa ili tko ima manji vinograd sakupljati cigare da bi bilo manji napad za sljedeću godinu.
Moram kazati na osnovu svog osobnog iskustva da sam nakon tuče očekivao napad opasnijih štitastih ušiju kao što je to bilo 1986 g. Ljubuški kraj nema većih šteta na vinogradima od štetnika za razliku od Mostara ili Čitluka gdje je prisutan grožđani moljac to ne znači da se neće pojaviti. Kod štetnika za razliku od gljivičnih oboljenja nisam siguran kada će se pojaviti i u kojoj mjeri štetnik ali se sporedno javi. Da se posjetimo smokvin medić je 1979 g. prepolovio stabla smokava u našem kraju, te spomenuta štitasta uš 1986 g. ili na paradajzu prije dvije
godine tuta absoluta.
Štetnik se mora pratiti i zajedničkom akcijom spriječiti njegovo širenje jer ako imamo u blizini 10 nasada od kojih je jedan temeljito zaštićen, a ostalih 9 nije i ovaj deseti će biti ugrožen. Radi prevencije dobro bi bilo ako je netko uočio slične simptome da javi kako bi zajednički donijeli odgovarajuće mjere. Svakako trebalo bi se konzultirati sa poznatim entomologom sa polj. fakulteta u Mostaru.