Ni u novu godinu ne možemo bez policijskih istraga, pa tako dnevne novine pišu da USKOK vodi novu veliku istragu u Hrvatskim autocestama (HAC) zbog sumnje da je dionica autoceste Dugopolje-Ravča preplaćena 105 milijuna eura.
Naime u dokumentaciji je navodno sporno 15 kilometara koji ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, ali su ih izvođači radova naplatili kao stvarni dio autoceste. Cijena kilometra za tu dionicu je oko sedam milijuna eura, pa se vrlo lako može izračunati da je na fantomskih 15 kilometara autoceste netko zaradio 105 milijuna eura.
Večernji list piše da je istražiteljima sumnjiva gradnja odmorišta, prijelaza za divljač i denivelacija te dionice. Navodno su otkrili da su odmorišta građena na najtvrđem zemljištu, gdje su se stijene usitnjavale u šljunak za koji misle da se zatim preprodavao. Novac se navodno izvlačio lažiranjem podataka o potrošenom materijalu.
Navodno su ključnu ulogu u cijeloj priči imala braća Slaven i Jozo Žužul, podizvođači. Njihova tvrtka Skladgradnja služila je za transferiranje novca iz proračuna za gradnju sporne dionice na neke druge račune, piše list. Izvođači radova na toj dionici bile su hrvatske građevinske tvrtke, a vodeći partner Konstruktor za izgradnju dionice Dugopolje-Šestanovac duge 37 kilometara ponudio je 1,95 milijardi kuna. Isti konzorcij dobio je i gradnju dionice Šestanovac-Ravča također po cijeni od 1,95 milijardi kuna.
Demantij Skladgradnje
Iz tvrtke Skladgradnja demantiraju navedene informacije. Ističu da je tvrtka radove izvodila kao podizvođač te da je vrijednost njezinog ugovora za dionice koje je radila bila manja od onog što je glavni izvođač radova ugovorio s Hrvatskim autocestama.
Naglašavaju da tvrtka nije radila tunele, vijadukte niti mostove te niti jedno odmorište. Skladgradnja je na navedenim dionicama gradila ukupno tri prijelaza za životinje, jedan prijelaz na dijelu autoceste od Dugopolja do Šestanovca te dva prijelaza od Šestanovca do Ravče. Od ukupne vrijednosti radova tvrtka Skladgradnja je odradila manje od 4% ukupne vrijednosti radova.
Navode i kako je činjenica da su istražna tijela mjesecima provjeravala dokumentaciju i poslovanje u tvrtki Skladgradnja te da nisu utvrdili nikakav nezakonit tijek novca, dok je tvrtka Skladgradnja uredno platila porez na dobit koja je ostvarena poslovanjem.