Prijave šteta od snježnog nevremena koje je zadesilo našu zemlju su završene, a prema prvim procjenama, štete na području Federacije BiH iznose 100 milijuna maraka. Zapadnohercegovačka i Hercegovačko-neretvanska su dvije županije koje su daleko najviše stradale.
Prema riječima Tomislava Čužića, ravnatelja Uprave Civilne zaštite ZHŽ-a, prijava šteta završila je u subotu, a štete iznose oko 30 milijuna maraka. Najviše je stradao Ljubuški čija se šteta procjenjuje na 20 milijuna maraka, slijede ga općina Grude, potom Široki Brijeg te Posušje koje je u nevremenu pretrpjelo najmanje gubitke.
Prijavilo se više od 1000 oštećenih, među kojima je najviše onih koji se bave plasteničkom i stakleničkom proizvodnjom. No, mnogo je onih koji su prijavljivali i manje štete poput slomljenih oluka na kućama. Svi žele odštetu
– Svi oni žele odštetu pa nas vjerojatno čeka jedan mukotrpan posao kako bismo razvrstali te štete po kriterijima. No, nama je prioritet pomoći poljoprivrednim proizvođačima, kazao je Čužić koji je također spomenuo i velike štete na objektima poput školske sportske dvorane u Grudama kojoj se urušio krov, tvornice kamena u Širokom. Svima njima nastojat će se nadoknaditi gubici. Ipak, na kraju, sve ovisi o pomoći vlasti, posebice s federalne razine.
– Rokovi za predavanje zahtjeva prema federalnoj Vladi su 90 dana. Ja se nadam da će općinska povjerenstva za procjenu šteta u roku od 60 dana završiti sve svoje poslove kako bi predali zahtjeve, kako bi se pomoglo tim ljudima, ističe Čužić.
Kada je riječ o Hercegovačko-neretvanskoj županiji, najveće gubitke pretrpjela je dolina Neretve. Općina Čapljina, kojoj je ovo četvrta elementarna nepogoda u nepune 4 godine, najteže je pogođeno područje. Pod snijegom je palo više od 1000 plastenika, odnosno više od 80 posto ukupnog broja plastenika, što je čapljinsku poljoprivredu bacilo na koljena i izazvalo velike gubitke za sve poljoprivredne proizvođače s područja čapljinske općine. U razgovoru s načelnikom općine Smiljanom Vidićem doznajemo kako je točan broj uništenih plastenika 1200, a uništen je i jedan staklenik.
– Naša komisija za procjenu šteta je zajedno s povjerenstvima mjesnih zajednica obišla teren. Kada smo sve sračunali, štete na plastenicima iznose 11,5 milijuna maraka, a na staklenicima 2,5 milijuna maraka. Također, prijavljivanje su štete i na gospodarskim objektima i nešto na privatnim kućama, a riječ je o par stotina tisuća maraka, kazao je Vidić. Najveće gubitke pretrpjeli su poljoprivrednici Čeljeva, Tasovčića, Višića, Gabela i Gabela Polja gdje je i najviše onih koji se bave plasteničkom proizvodnjom.
Primjerice, u mjestu Čeljevo nema te obitelji koja nije ostala bez bar jednog plastenika, dok su neke sve izgubile. Kako se oporaviti, pitanje je koje iz dana u dan postavljaju oštećeni. Prilikom nedavnog usvajanja proračuna za ovu godinu, sredstva za kapitalne investicije preusmjerena su prema poljoprivrednicima. Ipak, sve su to mala sredstva pa se ova općina kao i mnoge druge nada pomoći s viših razina vlasti.
– Općina Čapljina se pridržava zakona prema kojem se 0,5 posto od dohotka odvaja na jedan podračun namijenjen za ovakve stvari. Na taj način se prošle godine na ovom podračunu iskupilo 68.847 maraka. Međutim, ako se gleda sveukupna šteta na području ove općine, to su minimalna sredstva. Jasno je da nam mora pomoći županija i Federacija, ističe Vidić. Proizvodnje nije ‘ugašena’
Na pitanje znači li to da ove godine nema ništa od proizvodnje, načelnik Vidić odgovara kako će proizvodnje ipak biti, jer je jedan manji dio plastenika ipak spašen.
– Jedan dio plastenika se već počeo podizati. Mnogima od njih ovo je jedini izvor zarade i prihoda. Ljudi se bore. U posljednje 4 godine zadesile su nas 4 elementarne nepogode. Neke veće pomoći s viših razina nismo imali i mislim da je krajnje vrijeme da se ljudima u općini Čapljina pomogne, budući da najveći dio njih živi isključivo od toga, rekao je Vidić.
Iako proizvodnja neće biti u potpunosti ‘ugašena’, zbog cijele situacije zasigurno je da će poskupjeti mnogi proizvodi, posebice povrtne kulture uzgajane u većini plastenika i staklenika. Čapljina je nadaleko poznata po paprikama, zelenoj salati, blitvi i drugoj vrsti povrća, a prema nekim informacijama, cijene istih povećane su i dvostruko. Primjerice, cijena raštike već je skočila s oko 1,5 maraka na 4,5 maraka.
Oštećenima je u nekoliko navrata pomoć obećao federalni ministar poljoprivrede Jerko Ivanković Lijanović. On je, naime, već poručio kako će se s isplatama krenuti nakon svih procedura oko prijave i popisa šteta. A kako je već sada očito da su sredstava za nadoknadu šteta predviđena na računima CZ-ova općine, županije i Federacije nedostatna, ministar Lijanović je najavio mogućnost i da stranke platforme naprave jedan iskorak pa da Vlada i Parlament FBiH kroz rebalans osiguraju dodatna sredstva.
O stvarnim štetama danas će se održati i tiskovna konferencija na kojoj će ministar Lijanović upoznati javnost o stvarnim gubicima na području cijele Federacije.
