|Iako se prije par mjeseci špekuliralo da će se opći izbori u BiH odgoditi, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, danas je donijelo Odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini.Izbori će biti održani u nedjelju, 3. listopada 2010. godine i to za: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine , Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, Narodnu skupštinu Republike Srpske i Skupštine županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Središnje izborno povjerenstvo BiH danas je usvojilo i Uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti kojim su precizirani svi rokovi i sve izborne radnje. Političke stranke i nezavisni kandidati od danas pa do 21. svibnja 2010. godine mogu podnijeti prijavu za ovjeru za sudjelovanjem na izborima. Broj registriranih redovnih birača na dan 29. travnja 2010. godine iznosio je 3.063.936. Procjena je da će Opći izbori 2010. godine koštati 12.615.679 KM.
Ovako bi izgledala agencijska vijest poslana danas iz Sarajeva. No, u duhu današnje odluke zanimljivo je vidjeti u kojem se ambijentu pripremaju ovi, kako političari vole reći povijesni izbori.
U listopadu mjesecu ove godine održat će se sedmi opći izbori u Bosni i Hercegovini. U odnosu na prve izbore iz 1990. godine bilo je i puno i malo promjena, ovisno iz kojeg (političkog/nacionalnog) kuta gledamo. HDZ i SDA još uvijek su na vlasti, dok je srpski SDS Radovana Karadžića zamijenila ne manje nacionalna (nacionalistička) politika SNSD-a Milorada Dodika. Samo je u jednom izbornom ciklusu na vlasti bio bosanskohercegovački SDP sa širokom koalicijom, ideološki prirodnih i manje prirodnih stanaka. Složit ćete se, politička situacija dobro nalikuje na Hrvatsku, a može se reći, na balkansku političko izbornu tranziciju.
Političari u želji da mobiliziraju biračko tijelo vole reći kako su ovo povijesni izbori za svaki konstitutivni narod. No, je li to baš tako? Iz prizme bošnjačke politike baš i ne vidim argumente za takvo što. Bošnjačka politika dominira Federacijom BiH, a vrlo je utjecajna u dizajniranju budućnosti BiH i na državnoj razini. Imaju i imat će svoga člana Predsjedništva BiH i niti jedan proces bez njih neće biti provodiv. Tendencija međunarodne zajednice za jačanjem kompetencija i ovlasti državne razine vlasti svakako im ide u prilog.
Srpska politika je gotovo u idealnoj poziciji. Čuvaju Republiku Srpsku kao „zjenicu oka svoga“. Mogu a često i destabiliziraju državnu vlast. Promjena neće i ne može biti ako se to ne dogovore sva tri konstitutivna naroda, uporno ponavlja inertna i bezlična međunarodna zajednica. A hoće li sa Srbima biti konsenzusa oko promjena u kojima bi se mogla demontirati Republika Srpska procijenite sami.
Hrvati kao treća sastavnica ovog kompleksnog društva su najmalobrojniji, najugroženiji i najmanje utjecajni u dizajnu buduće (europske) Bosne i Hercegovine. Političari upravo iz tih i drugih razloga ukazuju stalno na tu famoznu povijesnost ovih izbora. Možda su donekle u pravu. Za Hrvate u BiH nije završen proces državnog uređenja, nije završen proces stvarnog stjecanja jednakopravnosti s druga dva konstitutivna naroda. Hvatima Bošnjaci i Srbi biraju Hrvata za Člana predsjedništva BiH. Uzimajući samo ove činjenice, uistinu se može reći da su ovo za Hvate u BiH povijesni izbori.
Trenutno na bosanskohercegovačkom Pantovčaku sjedi tročlano Predsjedništvo koje predstavljaju tri konstitutivna naroda. Kao što smo naveli Željka Komšića, koji se voli hvaliti da je samo rođen kao Hrvat, izabrali su uglavnom SDP-ovi Bošnjaci, pa i Srbi. S Komšićom HDZBiH i duge hrvatske političke stranke materijalno su izgubile diplomatski potencijal, a dobili su psihološki strah kako se BiH odijelo može krojiti i bez njih.
Izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda psihološki je vrlo bitan „detalj“ narednih izbora. To potvrđuju brojni sastanci i izjave političke elite Hrvata u BiH. Upravo zbog toga posljednjih dana pa i mjeseci vodi se vrlo intenzivna rasprava i pregovori, mogu li se hrvatske političke stranke dogovoriti oko zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH.
Ako je suditi prema zadnjim pregovorima, koji su vođeni u ponedjeljak, famozna Kreševska šestorka se podijelila u dva bloka. HDZ BiH, HKDU, HSS-NHI je s jedne strane, a HDZ 1990, HSP-Jurišić i Lijanovići su s druge strane. Politika Dragana Čovića je, po pitanju Člana predsjedništva BiH, jasna. HDZ BiH kao najjača politička stranka Hrvata u BiH mora imati svoga kandidata za člana Predsjedništva BiH. Spreman je na kompromis na drugim razinama a oko prvog čovjeka kolektivnog predsjedništva „nema rasprave“. S druge strane, HDZ 1990, HSP i Lijanovići ne žele takvu političku matematiku. Oni žele kandidata iz svojih redova a kojeg treba podržati Dragan Čović. Danas je teško procijeniti kako će biti rješenje ovog političkog rebusa, no sigurno je ako se Kreševska šestorka ne dogovori, izvjesno je da će član Predsjedništva BiH i dalje biti Sejdo Bajramović, kako Komšića nazivaju u Hercegovini.
Rezultati izbora u listopadu značajni su za svaku političku stranku pa i za sva tri konstitutivna naroda. Samo par mjeseci nakon izbora, tj. konstituiranjem vlasti, otvorit će se paket ustavnih promjena. Znači, pristupit će se dizajnu „nove“ BiH. Nije nevažno tko će ući na taj brod. Svi oni koji ostanu na „rivi“ neće imati utjecaja na nova rješenja i novu unutarnju kartu BiH. Za Hrvate je to jako važno. Prevažno. Upravo zbog toga, pet mjeseci prije izbora, iščitavam trenutnu, jako izraženu, nervozu hrvatskih političkih stranaka i lidera.